Tko bi pomislio da svježe obojeni zid, gladak i sjajan, može skrivati ozbiljan problem? Boja je jedan od završnih detalja koji unosi ljepotu i zaštitu u unutarnje i vanjske prostore, ali ispod ovog sloja boje postoji nevidljivi sloj koji se tiho nakuplja u našim ekosustavima, pa čak i u našim tijelima, piše Eduardo Souza za Archdaily. Nedavna istraživanja iz Švicarske identificiraju građevinsku boju kao jedan od najvećih izvora onečišćenja mikroplastikom u oceanima, rijekama i drugim okolišima. Ova mikroplastika, manja od 5 mm, ulazi u ekosustave vremenskim utjecajem, nakupljajući se u tijelima morskih i kopnenih životinja — i na kraju, u ljudima. Iako se dugoročni učinci na ljudsko zdravlje još uvijek proučavaju, dosadašnji dokazi pokazuju da kontinuirana izloženost može pridonijeti raznim fizičkim i metaboličkim zdravstvenim problemima.
Lateks boja sastoji se od vode i plastičnih polimera (kao što su akril i vinil) koji stvaraju izdržljiv film na površinama. Tijekom vremena, ovaj film se istroši zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti, kiši i abraziji, oslobađajući male plastične čestice u okoliš. Tradicionalna građevinska boja sadrži oko 37% mikroplastike. Prema Europskoj komisiji, procjenjuje se da između 231.000 i 863.000 tona mikroplastike svake godine uđe u europsko okruženje iz otpadne boje.
Za borbu protiv rastućeg problema zagađenja mikroplastikom na tržištu se se počele nuditi održivije alternative: mineralna boja napravljenu od iskopane zemlje, bez mikroplastike i VOC-a (hlapljivih organskih spojeva). Prema pisanju na portalu jedan od prvi proizvođača ovakve boje je BC Materials startup koji razvija proizvode na bazi gline, uključujući glinenu žbuku, glineni mort i, odnedavno, glinenu boju.
Ova boja izrađena je od približno 65% sekundarnih izvora, uključujući održivo ekstrahirano, lokalno dobiveno tlo bez onečišćenja. Značajno smanjujući ovisnost o izvornim sirovinama, podržava proizvodni ciklus s manjim utjecajem na okoliš. Formula na bazi gline pruža paletu prirodnih, zemljanih tonova, uključujući crvenu, smeđu, krem i sivu.
Nadopunjujući napore BC Materials, još jedna studija koju vodi danska arhitektonska tvrtka Henning Larsen, a provodi Dansko vijeće potrošača Forbrugerrådet Tænk nudi uvid u utjecaj različitih vrsta boja za unutarnje prostore na okoliš. Rezultati njihove klimatske procjene otkrivaju da boje na bazi minerala imaju značajno manji potencijal globalnog zatopljenja od konvencionalnih akrilnih (lateks) boja. Štoviše, studija potiče proizvođače da objave ekološke deklaracije proizvoda (EPD) za bolju kvalitetu podataka, posebno za opcije bazirane na biljkama. Dansko istraživanje također sugerira da sve površine ne zahtijevaju nužno bojanje, perspektiva usklađena sa širom mantrom održivog dizajna: "najodrživija zgrada je ona koja nije izgrađena." Tamo gdje je bojanje bitno, odabir boja na bazi minerala ili drugih alternativa s niskim utjecajem može doprinijeti smanjenju utjecaja na okoliš.
Sve veći naglasak na ekološki prihvatljivim građevinskim materijalima bez mikroplastike predstavlja vitalni pomak prema održivosti, sa značajnim prednostima i za ljudsko zdravlje i za planet. Dajući prednost materijalima dizajniranim s dugoročnim utjecajem na umu, građevinska i dizajnerska industrija mogu pomoći utrti put budućnosti u kojoj su zgrade – i boje – sigurne, kružne i usklađene s prirodnim sustavima. Marilys Tran The Thri, dizajnerica materijala u tvrtki BC Materials, kaže: "Umjesto da nakon toga čistimo svoje krajolike, rijeke i oceane, bolje je dizajnirati materijale koji su sami po sebi sigurni i napravljeni od zdravih resursa", prenosi Archdaily.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....