Crveni koralji rastu na stjenovitom morskom dnu, na dubini između 10 i 300 metara. Boju zahvaljuju karotenoidu naziva kantaksantin, a za vrijeme Dubrovačke republike bili su važan izvozni proizvod koji se na Putu svile mijenjao za začine. Oduvijek su slovili za statusni simbol, zbog crvene boje koja se smatrala mističnom i bila je rezervirana samo za elitu. Izradom nakita od koralja bavi se i hrvatsko-talijanski par Anja Mučić i Vittorio Ceccarini, vlasnici dubrovačke galerije Clara Stones Jewellery, smještene u Nalješkovićevoj ulici nedaleko Straduna.
Anja i Vittorio upoznali su se prije osam godina u Salamanci, gdje su oboje bili na usavršavanju jezika. Anja je studirala sociologiju i španjolski i svake je godine preko ljeta išla na tečaj španjolskog, a Vittorio je namjeravao preseliti u Španjolsku. No, kada je upoznao Anju odlučio je promijeniti planove. Došao je u Hrvatsku i prije sedam godina su u Anjinom rodnom Ivanić Gradu otvorili firmu. Radili su nakit po narudžbi, a 2011. odlučili su otvoriti vlastitu galeriju u Dubrovniku.
Obiteljska tradicija
– Naš brend ime je dobio po Vittorijevoj pokojnoj baki Clari s kojom je odrastao. Vittorio je inače iz Milana i po zanimanju je kontrolor leta, ali nikada se nije time bavio. Njegova mama se već 40 godina bavi dizajnom nakita, a drugi dio obitelji ima tvornicu koralja u mjestu Torre del Greco pored Napulja, koja se zadnjih 200 godina smatra središtem obrade koralja u svijetu. Budući da i mi u Hrvatskoj imamo tradiciju obrade koralja koja je, nažalost, zamrla, odlučili smo oživjeti taj stari zanat – objašnjava Anja.
Određeni broj ronilaca ima povlasticu i smije izloviti do 200 kg crvenog koralja u lovnoj sezoni
Crveni koralj, odnosno Corallium rubrum, raste samo na području Mediterana, a ubraja se u dragocjene koralje. Zaštićena je vrsta u Hrvatskoj, no određeni broj ronilaca (koraljara) ima povlasticu izdanu od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, prema kojoj je svakom koraljaru dozvoljeno izvaditi 200 kilograma crvenog koralja tijekom lovne sezone. Kod nas se koralj najčešće lovi na području južnije od Šibenika, a najpoznatiji je onaj s otoka Zlarina.
Crveni koralj dragocjen je zato što je prirodno crvene boje, koju je vrlo teško dobiti u prirodi, a njegov kostur sačinjen je od kalcij-karbonata, i po strukturi je sličan kostima i zubima. Prvi korak u obradi koralja skidanje je narančaste opne kojom je presvučen, ispod koje se nalazi crvena, mat grana. Ovisno o debljini i kvaliteti koralja potom se skidaju dijelovi školjki i kamena. Koralj se zatim reže i polira da bi bio sjajan, a sve se radi ručno, baš kao i prije 100 godina. Alati i polirke koje koriste pritom su, kaže Anja, vrlo slični onim zubarskim, a zbog ručnog načina obrade svaki je komad nakita unikatan.
Radionice obrade
U sklopu galerije imaju i radionice obrade koralja, za koju vlada veliki interes, pogotovo među strancima, koji tek kada steknu uvid kako se to zapravo radi, shvate, priča Anja, zašto su koralji tako skupocjeni. Jedan od razloga je i taj što se koralji vade na dubini od 50 do 100 metara, što nije uvijek bezopasno za ronioce.
Uz crveni koralj, u izradi nakita koriste i narančasti, bijeli i rozi, koji raste u Pacifiku, a od crvenog se razlikuje po tome što raste na dubini od 200 do 1500 metara, veći je i krupniji i time pogodniji za izradu skulptura. Nakit izrađuju i od poludragog i dragog kamenja, bisera i sedefa s dodatkom srebra i zlata i tradicijskog dubrovačkog nakita, filigranskih elemenata. Prošle su godine izbacili i liniju proizvoda za kuću, pa se u galeriji mogu kupiti i okviri, replike crteža koralja na pergamentu, te bočice lavande i koralja.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
