U inozemstvu se dosta gradi drvom, no treba razlikovati tradicionalno koncipirane stambene građevine s glavnim dijelovima od drva, kakve su zastupljene u velikom broju u Hrvatskoj od suvremeno oblikovanih stambenih građevina od drva, koje predstavljaju zadnju riječ tehnike, kakve nalazimo ponajviše u Austriji i južnim dijelovima Njemačke.
Jedan od autora "Posavska tradicijska drvena kuća: priručnik za obnovu", arhitekt Davor Salopek ističe što sve treba imati na umu da se tradicijska posavska kuća svojom konstrukcijom i racionalnom prostornom organizacijom prilagodi današnjim uvjetima života uz minimalne promjene.
Najprije treba razmisliti o budućoj namjeni kuće, očistiti je od smeća, a sav vrijedan kućni inventar smjestiti na sigurno, posavjetovati se sa stručnjacima koji imaju iskustvo u sanaciji i prilagodbi takve gradnje suvremenom životu, razmisliti o budžetu te potražiti dobre majstore, građevinske poduzetnike i obrtnike koji su već obnavljali takve kuće. Osnovno je načelo i smisao obnove, dodaje se u Priručniku, očuvanje i zadržavanje svih bitnih tradicijskih značajki: visina, vanjski izgled i tradicijski raspored prostorija, otvoreni ili natkriveni trijem, stubište, karakterističan oblik krovišta, izvorni građevinski materijal, prozore i vrata.
Tradicijski način gradnje može se postići tesarskim umijećem, moguće ju je sagraditi kao tipsku montažnu, nabavljenu od izrađivača montažnih kuća ili ju sagraditi kao jednokratno kreirano prostorno rješenje uz angažman iskusnijih arhitekata i konstruktera te uključivanjem stolarskih radionica.
Procesu projektiranja prethodi utvrđivanje projektnog programa kojim se definiraju potrebe investitora, vodeći računa o mogućoj promjenjivosti potreba u vremenu korištenja građevine, o ekonomskim mogućnostima investitora, o odredbama iz prostornih planova, o poželjnom uspostavljanju odnosa sa zatečenim prirodnim i sagrađenim okolišem... Pretpostavka za uspješan ishod graditeljskog pothvata jest angažiranje arhitekta u svim fazama projektiranja (idejni projekt, glavni projekti, izvedbeni projekti obavezni su za stambene građevine površine veće od 400 kvadrata, ali ih preporučuje i za manje građevine ako se investitor ne želi prepustiti neizvjesnosti građenja prema ograničenom znanju pojedinih izvoditelja). Kod ambicioznijih projekata poželjan je i projekt interijera i projekt uređenja okoliša kuće na parceli. Za projektiranje kuće površine 100 do 150 kvadrata, uvjetno rečeno, treba 150 dana, za izvedbu rohbau faze 60 dana, a za završne radove 90 dana.
Suvremen način građenja drvom oslanja se na kombinacije nosivih elemenata, izvedenih najčešće od lameliranog lijepljenog drveta i nenosive ispune u vidu toplinske izolacije, s drvenim oblogama u eksterijeru i interijeru. Moguće je sresti građevine izvedene u drvenom materijalu u najrazličitijim prostornim kombinacijama, od jednostavno strukturiranih do virtuoznih prostornih rješenja. U suvremenom građenju drvenim materijalom najčešće se koriste metalna spojna sredstva, a drvo zaštićuje specijalnim fungicidnim i insekticidnim premazima, ovisno o položaju i izloženosti atmosferilijama.
Vanjskom pročelju treba posvetiti najveću pozornost, dok je unutrašnji prostor najbolje prilagoditi bez dodatnih pregradnji. Dodatni prostor moguće je dobiti adaptacijom nekadašnjih gospodarskih prostorija ili tavanom, dok je dogradnja moguća pod određenim uvjetima i ovisi o tipu i položaju kuće, veličini parcele i odnosu kuće prema susjednim građevinama. Također, pri adaptaciji potrebno je izvesti i sanitarni čvor, uvesti vodovodne instalacije i kanalizaciju, elektroinstalacije i grijanje.
Temelje ispod drvenih građevina treba izvesti od mineralnih materijala poput kamena, opeke ili betona, koji odolijevaju utjecajima vlage iz zemlje. Posebno je bitno koristiti iskustva tradicijskoga građenja na terenima u padu, kad su temeljni, podrumski zidovi izvođeni od kamena ili opeke, pri čemu se postizalo izvrsno uklapanje u pejzaž (gravitacijska logika: dolje kamen, gore drvo). Kod drvenih građevina očekuje se da unutarnji nosivi zidovi budu također od drveta, a pregradne stijene od drvenih elemenata ili gipskartonskih ploča. Pritom se instalacije smještaju izvan drvene konstrukcije u instalacijskim nišama, a moguća je i vidljiva instalacija.
Stropovi od drvenih greda s drvenim daskama preko gredica predstavljaju jedno od vrhunskih arhitektonskih stropnih rješenja, posebno kad je ispod tih gredica (slemečaka) podvučena središnja stropna greda (sljeme, tram). Krovište tradicijske kuće u ruralnim prostorima je roženičko s pajantom, nagiba rogova od 45 stupnjeva naviše.
Bilo bi poželjno i drvene novogradnje u tim prostorima graditi s krovnim plohama takvog nagiba. Krovovi tradicijskih drvenih kuća bili su pokriveni šindrom, slamom, biber-crijepom. Pokrov novovjekih kuća od drveta može biti od različitih, pa i netradicijskih materijala, ali je primjena tih materijala osjetljivo arhitektonsko pitanje i kvalitetan odgovor ovisi, naravno, o senzibilitetu arhitekta.
Nadalje, za podove tradicijskih kuća u prizemlju preporučuje se rezana opeka, na katu drveni "seljački" pod, vanjske stijene od hrastovine mogu biti na vanjskom licu bez ikakve dodatne obrade, eventualno oplemenjene lazurom ili lanenim uljem, unutarnje lice tih stijena, tko želi autentičnost, može obraditi lijepom od gline uz dodatak pljeve od žitarica, ili ožbukati vapnenim mortom na rabiciranoj podlozi.
Budući da je ognjište oduvijek bilo centar doma, za ugođaj je poželjna kaljeva peć na drva, iako drvena kuća može biti grijana na bilo koji od uobičajenih načina. Današnji drveni podovi, kao posljednji prilog energetskoj učinkovitosti, u potpunom su suglasju s niskotemperaturnim sustavima podnog grijanja.
Što se tiče kupaonice moguće je očuvanje vidljivih stijena od hrastovine, ali je moguće i izvesti oblogu pločicama na nepropusnoj gipskartonskoj ploči uz termo- izolaciju između ploče gipsa i paropropusne folije na vanjskoj drvenoj stijeni.
Naravno, jedna od najbitnijih stavi prilikom gradnje drvene kuće njezina je cijena.
Cijena drvene kuće nije manja od cijene kuće od mineralnih materijala. Uštede su moguće s tipiziranim rješenjima, ali tipska rješenja trebaju prethodno proći rigoroznu valorizaciju prostorne kvalitete, jer primjeri s tržišta ne zadovoljavaju mogući nivo prostorne kvalitete za uložena sredstva.
Iako je cijena golog materijala za gradnju kuće nešto veća, potrebna stručna radna pomoć nešto skuplja, ali prednosti drvene gradnje - od brzine i načina gradnje pa do finalnih uporabnih osobina dovršene zgrade - vrlo brzo opravdavaju investiciju u drvo.
