SIMBOLIKA

Znamo gdje se nalaze najljepša vrata u Dubrovniku i koje priče stoje iza njih

 Veronica Arevalo
Novinarka i ljubiteljica povijesti i umjetnosti, Renata Debeljak, govori o vlastitom, vrlo osobnom projektu

Ona je dugogodišnja novinarka, velika ljubiteljica povijesti i umjetnosti, ali i putovanja. Renatu Debeljak šira javnost poznaje i kao vlasnicu brenda RDcode, specijaliziranog za dizajn te izradu torbi i ruksaka. Već dugo ju fascinira povijest Dubrovnika, odnosno Dubrovačke Republike, posebno dubrovačkih povijesnih vratnica, kao važnih, ali nepravedno zanemarenih arhitekturnih elemenata. Njezin najnoviji projekt "Doors of Dubrovnik" stoga je vezan upravo uz povijesna vrata Dubrovnika. Svestrana Renata ispričala nam je sve o njemu.

image

Ispred vrata crkve sv. Ignacija

Veronica Arevalo
image

Ispred vrata palače Sponza

Veronica Arevalo
image

Istočna vrata crkve sv.Spasa

Veronica Arevalo

- Već dugo imam ideju za taj projekt, no trebalo je proći izvjesno vrijeme dok nisam shvatila kako je želim realizirati. Simbolika vrata odavno me fascinira, a sve je počelo još 2009. kada sam s kolegama novinarima posjetila Izrael. Tijekom šetnje kroz židovsku četvrt drevnog Jeruzalema ugledala sam neobična siva vrata za koja sam kasnije saznala da su ulazna vrata u ješivu Beit El, odnosno centar kabalističkog proučavanja unutar povijesne jezgre Jeruzalema. Ta su vrata ostavila dubok dojam na mene i često sam o njima razmišljala po povratku iz Izraela, u tolikoj mjeri da sam poslije u svim gradovima i na svim putovanjima počela primjećivati i tražiti zanimljiva vrata. Nisu me samo zanimala vrata kao vrata, nego i njihova povijesno-umjetnička vrijednost te simbolika - priča Renata Debeljak koja ističe da se vratima bavi već godinama i u nekim drugim projektima. Godine 2015. osmislila je modno-umjetnički koncept "Doors & Bags", odnosno limitiranu ediciju torbi i ruksaka inspiriranih vratima ne samo u Dubrovniku, već i u različitim europskim gradovima. Sve je to, pak, dio njezina sada puno sveobuhvatnijeg autorskog koncepta "Putevima vrata" unutar kojega se kroz razne umjetničke projekte bavi vratima u različitim gradovima, od njezina rodnog Bremena do Hamburga, Osla, Rima, Londona...Otkriva nam da priprema i izložbu o toj temi.

image

Južni portal Male braće

Veronica Arevalo
image

Projekt "Doors of Dubrovnik"

Veronica Arevalo

-I projekt "Doors of Dubrovnik" tek je dio mog projekta "Putevima vrata". Želim široj, međunarodnoj javnosti na moderan način predstaviti svu iznimnost povijesnih vrata Dubrovnika, barem onih koja su preživjela duga vremenska razdoblja i razne društvene okolnosti. Projekt je usmjeren prvenstveno na povijesno i simbolično značenje dubrovačkih vrata, njihovo mjesto i vrednovanje u sadašnjem vremenu, na umjetničke i arhitektonske komponente, kao i na povijesna istraživanja tih vrata, uključujući i saznanja o majstorima koji su ih izradili, iako su brojna povijesna vrata koja se danas mogu vidjeti u Gradu tek replike izvornih vrata, a neka čak ni to - objašnjava Renata Debeljak.

image

Renata Debeljak, autorica projekta "Doors of Dubrovnik"

Veronica Arevalo

Nakon što je osmislila koncept projekta, koji zasad obuhvaća pripremu knjige i videoklipa o povijesnim vratima Dubrovnika, počela je surađivati s različitim stručnjacima, od najuvaženijih hrvatskih povjesničara umjetnosti i konzervatora do lokalnih, dubrovačkih stručnjaka iz područja povijesti umjetnosti. Iskustva koja je stekla surađujući s njima su sjajna i dodaje da je riječ o gotovo kolegijalnom pristupu. Pomažu joj brojnim savjetima i smjernicama jer se povijesnim vratnicama Dubrovnika rijetko bavi netko izvan struke povjesničara umjetnosti, arhitekata, konzervatora i restauratora.

U projektu se, ističe, bavi gotovo svim vratima koja se mogu danas svrstati u kategoriju povijesnih u Dubrovniku i koja su u dubrovačkoj povijesnoj jezgri ili u neposrednoj blizini, od profane do sakralne arhitekture.

A koja su joj dubrovačka povijesna vrata posebno zanimljiva?

- Jako su mi zanimljiva vrata na renesansnoj palači Skočibuha-Bizzarro, jednoj od rijetkih povijesnih građevina koja je preživjela Veliki potres 1667. godine. Volim i vratnice crkve Gospe od Karmena, Rozario, te crkve Sv. Spasa i sv. Roka. Neka od tih vrata danas su prilično degradirana jer su uz njih stolovi restorana i pizzerija, kojih u povijesnoj jezgri Dubrovnika ima previše - priča.

image

Vrata u ulici sv. Dominika

Veronica Arevalo
image

Vrata palače Skočibuha Bizzarro

Veronica Arevalo

Koji su planovi za budućnost projekta, pitamo je.

-Voljela bih da se sve dubrovačke povijesne vratnice jednako vrednuju, a ne samo one koje krase neke od najpoznatijih povijesnih građevina u Gradu. Gramzivost, potpuno nepromišljeni i masovni turizam, promocija trivijalnosti koje nemaju veze sa stvarnim Dubrovnikom, sirova i suluda utrka za brzom zaradom vode Dubrovnik u propast i u gubljenje istinskog identiteta. Rastužuje me što danas jako malo ljudi čita, uvažava i u stvarnosti primjenjuje knjige, radove, savjete i smjernice naših uglednih povjesničara umjetnosti, znanstvenika, raznih ljubitelja i poznavatelja dubrovačke povijesti koji su gotovo cijeli radni vijek proveli proučavajući brojne arhivske dokumente kako bi satkali vrijedna djela o dubrovačkoj povijesnoj arhitekturi i ostavili nam dragocjeno nasljeđe koje danas rijetki u Dubrovniku cijene, a većina ih ne primjenjuju u životu Grada. Mnogi danas zarađuju na brendu Dubrovnika, a pritom Gradu vraćaju jako malo ili gotovo ništa. Dubrovnik uistinu nije preskup, već je postao prejeftin - zaključuje Renata Debeljak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2024 21:30