Bila je vruća ljetna noć, već je prošla ponoć. Kreketanje žaba iz obližnjeg potoka odjekivalo je kvartovskim ulicama, probijajući se između stambenih zgrada. Šokirana scenom iz vlastitog dvorišta, nastavila sam hodati u smjeru suprotnom od svoje obiteljske kuće dok nisam ugledala još jednog većeg crnog kukca kako se sporo kreće uz rub ceste. Kad sam mu se približila, počeo je nepredvidivo jurcati lijevo-desno. Ne znam jesam li bila sretnija - što moja ulica i dvorište nisu jedini - ili užasnutija upravo osviještenom činjenicom da u mojem kvartu ima žohara.
Tim riječima jedna nam čitateljica iz starijeg zagrebačkog kvarta na zapadnom dijelu grada (podaci poznati redakciji) opisuje problem sa žoharima koji izlaze iz kanalizacije i šeću ulicama, te ulaze u dvorišta obiteljskih kuća. Isprobala je, kaže, sve: od borne kiseline do namjenskih ekosredstava protiv žohara, a kontaktirala je NZJZ Dr. Andrija Štampar, gdje su njezin upit proslijedili Vodoopskrbi i odvodnji, podružnici Zagrebačkog holdinga, koja je izvršila dezinsekciju kanalizacijskih šahtova. No to nije u potpunosti riješilo situaciju.
S tim se problemom, čini se, susreće sve više Zagrepčana. Svakih nekoliko godina na internetskim se forumima pokrene rasprava o žoharima u Zagrebu, a u nedavnoj su, na Redditu, forumaši pisali da im se ove godine čini da ih je "nenormalno puno".
"Prošeći noću ili uvečer centrom kroz bilo koju malo manje bučnu ulicu i baci oko na brid zgrade-pločnika. Sve vrvi žoharima", "Invazija žohara čak i na Glavnom, gdje je dosta bučno", "Ne mora biti ni mirna ulica, primjerice Draškovićeva je puna", samo su neki od komentara.
Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, kaže da godišnje zaprime svega nekoliko dojava o žoharima na javnim površinama u Zagrebu.
- U Hrvatskoj su dosad zabilježene četiri vrste žohara koje žive u zajednici s ljudima, no najčešće se pojavljuju dvije vrste: smeđi ili njemački žohar (lat. Blattella germanica), u narodu poznat i po nazivima rus i bakula; te crni ili orijentalni žohar (lat. Blatta orientalis), poznat i po nazivima škarambež, bakula i maštrapan. Žohari su kukci aktivni noću, stoga ako želimo provjeriti jesu li prisutni u prostoru, učinimo to noću. Upalimo svijetlo i uočit ćemo bježe li jedinke žohara u svoja skrovišta. Ako žohare uočavamo danju, to je znak da ih je na tom prostoru mnoštvo - kaže Ana Klobučar.
Smeđi žohari se, dodaje, najčešće pojavljuju i obitavaju u kuhinjama i ostavama u stanovima, ali i u restoranima, kafićima, pekarnicama, hotelima, bolnicama, domovima za starije, prehrambeno-industrijskim pogonima... Crne se žohare, pak, najčešće nalazi u donjim etažama građevina i suterenskim prostorima u kojima je hladnije i veći stupanj vlažnosti, a to su kotlovnice, podrumi, prostori oko cjevovoda i druga tehnička postrojenja.
- Crni žohar se zadržava u kanalizacijskim šahtovima, revizijskim otvorima za vodu te u slivnicima. Pri visokim infestacijama u toplom dijelu godine može migrirati putem kanalizacijske mreže. Ljeti se može uočiti na vanjskim površinama: oko kanalizacijskih šahtova i slivnika, u blizini izvoda ventilacije, u okolini zgrada i objekata, osobito zapuštenih. U kućama i stambenim zgradama također je najčešće u podrumskim i suterenskim prostorima koji su vezani na različite odvode. U stanovima se najčešće nalazi u kupaonicama i u blizini odvodnih cijevi i sifona. Na javnim površinama crni žohari se mogu uočiti tijekom toplog dijela godine, najčešće oko slivnika i poklopaca šahtova te uz zapuštene objekte. Zbog povoljnijih temperatura za život, tijekom ljeta se intenzivno razmnožavaju. Osjetljivi su na nedostatak vlage. U razdobljima bez kiše, u potrazi za vodom i hranom jedinke ponekad izlaze iz šahtova i slivnika na vanjske površine. Njihovu prisutnost također ćemo uočiti noću - pojašnjava.
U Zagrebu žohare u kanalizacijskoj mreži na javnim površinama suzbija tvrtka Vodoopskrba i odvodnja, Odjel deratizacije i sanitarne zaštite, a na teret Zagrebačkog holdinga. Ako se crni žohari nalaze na privatnom posjedu, kao što su obiteljske kuće i dvorišta, vlasnici tih nekretnina o vlastitom trošku naručuju usluge tvrtke registrirane za provedbu dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) - i NZJZ Dr. A. Štampar je također registriran za provedbu tih mjera, a popis većina tvrtki nalazi se na stranicama Hrvatske udruge za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Ako su, pak, žohari oko višestambene zgrade, problem je vezan za samu zgradu, pa o tome brigu treba voditi predstavnik suvlasnika zgrade, odnosno naručiti provedbu dezinsekcije. Uobičajena je praksa da se suzbijanje žohara u stambenim zgradama plaća iz sredstava pričuve zgrade.
- U postupcima suzbijanja žohara važna je primjena integriranih metoda, što znači da su uz primjenu kemijskih mjera jako važne i higijenske mjere te mjere sanacije prostora. Prljavština na kuhinjskim elementima i uređajima, ostaci hrane, otpad, pukotine oko cijevi za vodu te neuredan prostor pružaju vrlo povoljne uvjete za život - skrivanje, hranjenje i razmnožavanje žohara. Stoga su mjere čišćenja i stvaranja reda u prostoru u kojem obitavaju žohari jako važne i temeljna su mjera suzbijanja žohara - ističe Ana Klobučar.
