OBNOVA NAKON POTRESA

Rajka Bunjevac u ime HKA: Arhitektonska struka u obnovi je dobila samo - marginalnu ulogu

 RANKO ŠUVAR/CROPIX
Zakon je uveo nejasne i složene procedure prijave za obnovu koje su kasnijim izmjenama zakona nešto poboljšane

Razorni potresi koji su pogodili prvo Zagreb prije dvije godine, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju, a potom Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju u fokus šire javnosti stavili su loše stanje građevinskog fonda u Hrvatskoj te zabrinjavajuće gospodarsko i sociološko stanje u dijelovima zemlje koji su desetljećima bili zanemarivani.

"Kako bismo obnovu učinili uspješnijom, ne smijemo ponavljati modele koji su se pokazali lošima. Potreban je efikasan plan koji će i kasnije biti primjenjiv za druge slučajeve i ugroze"

Nejasne procedure

"Loše građevinsko stanje zgrada, stambenih i javnih, loše stanje infrastrukture, rijetka naseljenost, neodrživ sustav naselja, demografski problemi samo su neke od karakteristika ne samo ruralnih, već i urbanih dijelova naše zemlje", stoji u priopćenju Rajke Bunjevac, predsjednice Hrvatske komore arhitekata.

Arhitektonska se struka stavila na raspolaganje svim državnim i lokalnim tijelima kako bi svojim stručnim znanjima, zajedno s ostalim volonterima, doprinijela što bržem i kvalitetnijem otklanjanju posljedica ove prirodne katastrofe.

image

Rajka Bunjevac

NIKSA STIPANIČEV/CROPIX

"Nažalost, dvije godine nakon potresa, svjedoci smo nezadovoljavajuće brzine, ali i kvalitete obnove koja se dešava na svim područjima. Već u prvim obilascima terena uočeno je da sva ta pogođena područja zahtijevaju cjelovitu obnovu ne samo urbanih, nego i ruralnih područja te da obnova pojedinačnih građevina nije moguća bez sagledavanja cjeline kako na razini obuhvata prostornih planova, tako i na razini pojedinačnih naselja. Uzrok tome je prije svega loš zakonski okvir koji je fokusiran isključivo na konstruktivnu obnovu zgrada umjesto sagledavanja potreba za cjelovitim rješenjima obnove kako prostornih cjelina, tako i pojedinačnih zgrada oštećenih potresom", stoji u priopćenju.

LOŠ ZAKONSKI OKVIR

Umjesto fokusa na konstruktivnu obnovu zgrada, potrebna su cjelovita rješenja za urbanu obnovu naselja

Zakon je uveo nejasne i složene procedure prijave za obnovu koje su kasnijim izmjenama zakona nešto poboljšane. Uveo je novi, u odnosu na Zakon o gradnji, paralelni sustav izrade projektne dokumentacije, koji nije temeljen na stručnim saznanjima i koji se pokazao potpuno nedostatan za provedbu obnove.

"U procesima obnove, arhitektonska je struka dobila marginalnu ulogu, a fokus na konstruktivnu obnovu zgrada protumačen je na način da arhitektonski projekt nije obvezan u izradi projektne dokumentacije. To je uzrokovalo ogromne probleme prilikom ishođenja potvrda nadležnih tijela zaduženih za povijesno-kulturnu baštinu. U organizacijskom smislu, provedba obnove prepuštena je različitim tijelima: od Fonda za obnovu, Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, lokalne samouprave, vlasnika zgrada javne namjene i drugima, što pokazuje da nismo ništa naučili iz situacija u kojima se Hrvatska našla u bližoj ili daljoj povijesti", piše Rajka Bunjevac.

image
RANKO ŠUVAR/CROPIX

Konačno je, nakon dvije godine, srušena teško oštećena zgrada na križanju Đorđićeve i Petrinjske ulice koja je postala simbol zagrebačkog potresa

Refundacija troškova

Najbliži primjeri su Zavod za obnovu Dubrovnika osnovan nakon potresa 1979. godine, koji radi do danas, kao i Fond za obnovu Vukovara, kroz koji je provedena velika obnova kako suvremenih zgrada, tako i povijesne, nepokretne kulturne baštine.

"Kako bismo učinili obnovu učinkovitijom i uspješnijom, ne smijemo nastavljati i ponavljati modele koji su se u ove dvije godine pokazali lošima i neučinkovitima. Nama je potreban efikasan i operativan plan obnove koji će kasnije biti primjenjiv na sve druge i buduće slučajeve i ugroze. Prije svega, potreban nam je transparentan i provediv program obnove naselja i dijelova naselja kako bi se obnova organizirala prema prostornim cjelinama i koordinirale nekonstruktivna, konstruktivna obnova i izgradnja zamjenskih zgrada. Obnova zgrada treba biti rezultat planova urbane obnove naselja, čime se ujedno doprinosi napretku društva i prostora u cjelini. Za zamjenske zgrade treba odabrati najkvalitetnija arhitektonska rješenja zgrada", smatra Bunjevac.

image
RANKO ŠUVAR/CROPIX

Zakonom o obnovi treba omogućiti da projektna dokumentacija izrađena prema Zakonu o gradnji također bude dokumentacija temeljem koje će građani ostvariti prava na refundaciju troškova obnove. Treba omogućiti da se projektira kompletna rekonstrukcija zgrada, poboljšanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu (konstruktivna obnova, energetska obnova, izgradnja dizala, izmjena instalacija i sl.), a da se kroz faznu provedbu obnova provede sukladno prikupljenim sredstvima iz različitih izvora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. srpanj 2022 13:24