Kamp Njivice prilagodio je svoje sadržaje standardu četiri zvjezdice

Nova recepcija kampa Njivice nastala je nedavno na poziciji starog montažnog marketa koji je 80-ih godina dobio privremenu građevinsku dozvolu. Nova građevina morala je strogo pratiti formu i veličinu građevne čestice i njezin ortogonalni sustav.

Za zadatak da osmisli recepciju izabran je studio SKROZ, koji je projektirao i uređenje kampa. Investitor je bila turistička tvrtka Hoteli Njivice d.o.o. koja već godinama uređuje kamp u Njivicama, uređujući svake sezone novi dio kampa i prilagođavajući ga novijim standardima kampa sa 4 zvjezdice. Građevina recepcije bila im je zadnja u nizu investicija.

- Urbanistički parametri zadali su 100 posto izgrađenosti lokacije recepcije, mogućnost gradnje do ruba čestice i visinu prema zatečenom objektu - kaže Ivana Žalac, arhitektica i jedna od osnivača studija SKROZ.

OKVIRI

Osnovni zahtjev investitora bio je kontrola nad ulazom u smislu pogleda na check in i check out parkinga te maksimalna transparentnost prijema kako bi naglasili pristupačnost usluge i otvorenost prema gostu. Unutar čvrstih urbanističkih okvira, iščitavanjem lokacije i potrebe korisnika, ulazna fasadna stijena je blagim otklonom okrenuta prema prilazu i odlasku gosta, formirajući pritom natkriveni pretprostor. Dijagonala transparentnog prijemnog prostora otvara i usmjerava pogled recepcionara od check in-a pa sve do check out parkinga nasuprot.

Krovna ploha naglašena je horizontalnom uvalom stvarajući dinamičnu ulaznu strehu čija visina kontinuirano “raste” do visine starog marketa koji je uklonjen s lokacije, dok visina fasade prijemnog prostora ostaje stalna, prateći uvalu.

SUSTAV

- Oblikovno je nova recepcija ‘izrasla’ iz kamenog popločanja zatečenog u cijelom kampu, izdižući ga u vertikalnu ravninu i svijajući u krovnu plohu, dajući mu tako drugačiju dimenziju i perspektivu. Time se htjelo neambicioznim materijalom u neočekivanoj primjeni ostvariti potrebnu naglašenost glavne prijemne i ogledne zgrade - objašnjava arhitektica Žalac.

Funkcionalno i oblikovno jasno je razdvojen prostor prijema, koji je ostakljen, vidljiv, ekstrovertiran od uredsko-servisnog prostora, koji je zatvoren, introvertiran. Prijemni pultevi interijera nagnuti su u dva smjera, vertikalno prate krovnu kosinu građevine, dok horizontalno poštuju zadani ortogonalni sustav. Formirani su kao otoci u prostoru, jer se nije željela stvoriti „barijera“ između gosta i recepcionara te su na taj način dodatno naglasili pristupačnost i transparentnost usluge. Za uređenje objekta recepcije korišteni su materijali koji su zatečeni na lokaciji, točnije lomljeni kamen kojim su popločene kompletne pješačke staze u kampu.

- U ovoj situaciji koristimo taj neambiciozni materijal koji je obilježio oblikovanje cijelog kampa te mu dajemo drugačiju dimenziju i perspektivu. Interijer glavnog prijemnog prostora ostakljen je s tri strane te je na neki način tretiran kao dio vanjskog prostora. Drvo na bočnim pročeljima je poleđina prijemnog prostora, strop je u istom materijalu i boji kao trijem, a pod je nastavak istog poda koji imamo vani ispod ulaznog natkrivenog prostora - ističe Ivana Žalac.

IGRANJE

Prijemni prostor recepcije je dosta plitak i djeluje kao da je dio pješačke i kolne putanje kampa, a manje kao građevina koja nešto skriva unutar zidova. Pultevi su interesantni elementi oblikovanja, nagnuti u dva smjera, kojima se potencira pomalo neobično nagnuta krovna ploha.

Dio zadatka arhitekata studija SKROZ bio je i zabaviti djecu koja nezainteresirano čekaju dok roditelji rješavaju smještaj u kampu. Kako ne bi samo postavili stolić za crtanje, iskoristili su jedan kutak recepcije i složili mali bazen s lopticama i zid za penjanje. Time je taj prostor postao dio oblikovanja, a ne slučajni komad namještaja.

- Čuli smo da su se događale situacije da djeca iz kampa dolaze na recepciju samo na igranje, tako da se čini da je dobro prihvaćen - smije se arhitektica.

U projektnom timu SKROZ-a bili su Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac i Margita Grubiša te Tamara Jeger kao suradnik na interijeru.

Foto: Bosnić+Dorotić