Blitva, salata, ribiz, rajčica i neven. Sve te biljke rastu u malenom vrtu usred gradske vreve na travnatoj površini ispred Meštrovićeva paviljona ili Džamije na Trgu žrtava fašizma u središtu Zagreba. Tih nekoliko kvadrata površine podsjetnik su prolaznicima da se zeleni javni prostor u urbanim sredinama može iskoristiti na smisleniji i kreativniji način nego što je to bilo.
A to su učinili aktivisti iz udruge Parkticipacija koji su i pokrenuli ovakvu vrstu vrtlarenja kako bi pokazali koliko malo treba da se udahne život i smisao jednodimenzionalnom pristupu hortikulturalnom uređenju javnog prostora. – Vrt je otvorena tipa i svatko, pa i slučajni prolaznik, može se poslužiti plodovima, kao i aktivno sudjelovati u vrtlarenju – poručuju zeleni aktivisti. No, osim već uređenih zelenih površina za gerilske vrtlare, mnogo su zanimljivije zapuštene javne površine kojih u gradu ima na pretek, bilo da je riječ o žardinjerama punim čikova i uvenulog cvijeća, ogoljelih pješačkih otoka ili derutnih igrališta.
Za zelene ratnike asfalta svaka zapuštena površina idealno je mjesto da se posadi biljka i jasno ukaže gradskim vlastima da bi se više trebali brinuti za okoliš. Guerilla gardening ili gerilsko vrtlarenje pokret je nastao sedamdesetih godina koji je u današnje vrijeme poprimio globalne razmjere. Od San Francisca, New Yorka, Londona i Berlina pa do malenoga Zagreba gerilski vrtlari pod okriljem noći sade cvijeće, začinsko i jestivo bilje u poluilegali jer je zabranjeno bez dozvole gradskih vlasti uređivati javne površine. Njihove aktivnosti diljem svijeta mogu se pratiti putem bloga www.guerillagardening.org čiji je začetnik i sam strastveni gerilski vrtlar Richard Reynolds napisao i knjigu o toj temi “O gerilskom vrtlarstvu: priručnik za vrtlarstvo bez granica”.
Sadnjom jestivih biljaka gerilski vrtlari pokušavaju inspirirati i educirati građane o mogućnostima i dobrobiti uzgajanja hrane u gradovima. Ujedno, riječ je i o živućim muzejima gdje se gradskoj djeci pruža prilika da uživo vide kako izgleda biljka rajčice ili paprike, na primjer. Hodajući zagrebačkim ulicama možete naići na predivnu gredicu jagoda na maloj terasi na centralnoj tržnici Dolac. Umjesto uobičajenog ukrasnog cvijeća, anonimni gerilski vrtlar odlučio je u zapuštene tegle posaditi jagode koje su u ovo doba godine pune plodova.
S pogledom na užurbane pješake sa zadovoljstvom smo se počastili s nekoliko besplatnih plodova tog bobičastog voća. Za urbanu zelenu gerilu prostori koji su u potpunosti betonizirani, kao što je i jedno dvorište u Frankopanskoj koje smo posjetili, također je prilika da pokažu koliko je jednostavno vrtlariti u gradu. U pomičnim sanducima, okružen biciklima, kreiran je mali povrtnjak. S oduševljenjem smo prepoznali korabicu koja samo što nije dozrela, kao i mlade biljke rajčice i tikvice, koje spremno čekaju ljetne temperature.
Zelena ruka čak se dohvatila i betonskih žardinjera, pa umjesto da su ispunjene smećem, u njima rastu raskošni grmovi začinskog bilja, mente i kadulje. Gerilsko vrtlarenje je pokret kojemu se svatko može priključiti, bez obzira na godine ili vrtlarsko iskustvo, zato nađite svoju gredicu i učinite svijet zelenijim.
Ovo morate znati prije bilo kakve gerilske akcije
Vrtlariti se može i na površinama s nedostupnim pristupom, koristeći loptice sijačice ili seed bombs.
Budući da želite da okolina primijeti nove biljčice, nemojte se bojati posegnuti za raznim bojama ili velikim primjercima. To su biljke koje moraju biti primijećene tijekom većeg dijela godine. Primjerice, kadifica, sukulenti ili šlajer biljke su koje su otporne na sušu dok dragoljub i žuti stolisnik dobro podnose nedostatak hraniva.
Smatrate li da ćete naići na neodobravanje okoline, najbolje je da krenete u akciju tijekom noći ili u ranim jutarnjim satima. Prvo izvidite lokaciju i zatim djelujte.
Uobičajena oprema za rad su: rukavice, biljka, zemlja, humus i vrtni alat, a radije ponesite više nego da usred posla shvatite da vam nedostaje alat.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
