Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja bi snizila temperature za više od 5°C tijekom najvrelijih ljetnih dana i sve učestalijih toplinskih valova.
Znanstvenici do ovog otkrića nisu došli testiranjem, korištenjem računalnih simulacija ili tumačenjem satelitskih snimki. Ovaj zaključak temeljen je na jednostavnom praćenju bicikla opremljenog vlastitom meteorološkom stanicom i bilježenjem temperatura zraka svakih pet metara duž deset prometnica i križanja, na dužini od približno sedam kilometara gusto izgrađene gradske infrastrukture. Gradovi sutrašnjice zahtijevat će veliku pomoć stabala. Više od polovice svjetske populacije već je sada zbijeno u gradovima, a svi se suočavaju s onim što se naziva učinak urbanog toplinskog otoka: gradovi mogu biti topliji od okolnog područja za 3°C ili više zbog svjetlosti, grijanja i hlađenja zraka, prometa, asfalta i pločnika.
Urbanistima je potreban što jeftiniji odgovor na sve intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove koji će biti ozbiljna i potencijalno velika opasnost za zdravlje, s globalnim zagrijavanjem koje se kreće prema dostizanju svjetskog prosjeka većeg za 3°C nego u bilo koje doba ljudske povijesti do kraja ovog stoljeća, kada će u gradovima biti još veća gužva zbog porasta populacije.
Izvor: Ekovjesnik
