Neki zaziru od toga da u vrtu pronađu žabu, ali ne bi trebali jer su one jedan od naših najboljih saveznika u borbi protiv štetnika. Zapravo bi umjestoda ih tjeraju trebali pronaći način za njihovo privlačenje u vrtove i voćnjake. Naime, žabe se hrane raznim insektima i njihovim ličinkama. Na njihovom meniju su pauci, puževi, skakavci, cvrčci i leptiri, a veće žabe mogu pojesti čak i miša.
Žabe se hrane živim, pokretnim plijenom, a veličina plijena ovisi o veličini same žabe i njezinih usta. Neke afričke vrste žaba mogu pojesti i zmije otrovnice, škorpione, velike stonoge, pa čak i druge žabe. Postoji više od 7500 raznih vrsta, a ima ih na svim kontinentima osim na Antarktici.
Odlični su lovci, jedna žaba godišnje pojede i do 10.000 insekata. Tome doprinosi činjenica da imaju pokretne oči koje im omogućavaju da vide ispred, sa strane i djelomično iza sebe. Doduše, dok jedu, ne mogu držati oči otvorenima, a zanimljivost je i da vodu upijaju kroz kožu. Osjetljive su na zagađivače i otrove, posebno na pesticide pa su zato odlični bioindikatori.
Povoljna temperatura i kišno vrijeme dobra je za žablju populaciju. Mnoge kulture, poput staroegipatske i kineske slave žabe, koje su za njih simbol plodnosti i sreće.
U vrtu možemo pronaći žabe i krastače. Razlika je u tome da je žabe ne mogu bez blizine vode, dok krastače žive na kopnu, a vodu koriste za razvoj i razmnožavanje.
I jedne i druge korisne su za vrt pa je dobro u njemu napraviti sklonište u koje se mogu sakriti. Jedan od načina je napraviti jezerce u vrtu, kako bi imale mjesto za parenje i razvoj punoglavaca. Žabe polažu stotine jaja, ali će se zbog brojnih opasnosti koje na njih vrebaju tek rijetke preživjeti do faze razvoja odrasle jedinke.
