​Zaštite biljke od uši “ljutom juhom”. Bogata je dušikom, potiče rast i brani od nametnika

1. BIOZAŠTITA OD LISNIH UŠIJU

Kopriva je jedna od najvažnijih biljaka u biovrtlarstvu. Od nje se radi tzv. ljuta juha. Ako ste se opredijelili za biouzgoj, ptice i kukci poput ličinki, bubamara (božjih ovčica), s obzirom na to da se hrane njima, pomoći će u čišćenju od lisnih uši. U tom slučaju nemojte koristiti kemijska sredstva za suzbijanje. Ako ih upotrijebite, velika je vjerojatnost da ćete uništiti i “dobre” kukce koji vam mogu pomoći. Umjesto toga poprskajte lisne uši “ljutom juhom” koje su barem 12 sati odstajale u njoj.

RECEPT:

1 kg mlade (neprocvale) koprive, stavite u 10 l odstajale vode ili kišnice te tako ostavite 12-24 h. Ne dulje jer će u protivnom mravlja kiselina iz koprive oslabjeti. U slučaju najezde, preporučuje se prskati više dana zaredom, sa svježim pripravcima ljute juhe.

2. KOPRIVA KAO BIOGNOJIVO

Djeluje ljekovito i uravnotežujuće na biljke. Kao tekuće gnojivo bogata je dušikom, potiče rast i stvaranje kloroila te privlači gliste u vrt. Koristi se kao sredstvo za prskanje ili zalijevanje za obranu od nametnika i jačanje otpornosti biljaka. Od povrtlarskih kultura ne vole ga jedino grah, grašak, luk i češnjak

RECEPT:

• 1 kg svježe ili 200 grama suhe koprive, ubrane prije nego što je procvala

• 10 litara kišnice ili odstajale vode

Slično kao i u prethodnom receptu, kopriva se pomiješa s kiš- nicom u posudi i ostavi da odstoji. Međutim, ostavlja se tri do četiri dana, nakon čega juha počinje fermentirati na suncu i tada se koristi kao sredstvo za prskanje, razrijeđena u omjeru 1:50. Kao gnojivo za zalijevanje koristi se razrijeđeno u omjeru 1:10, s time da pazite da zalijevate tlo u području biljaka, ne po zelenim dijelovima biljaka.

3. BIOGNOJIVO 2

Postupak je isti kao i kod prva dva recepta, ali se ostavi još dulje u posudi.

Za upotrebu je kada poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti, a to je otprilike za jedan i pol do tri tjedna. Ta hranjiva juha, ako je imate u većim količinama, koristi se do kraja vrtlarske godine. Razrjeđuje se u omjeru 1:10 ili ako je napravljena “jača” smjesa, s više aktivnih sastojaka, u omjeru 1:20. Eventualni ostatak na kraju godine može se dodati u kompost.

VAŽNO

S obzirom na to da se radi o smjesi izuzetno intenzivnog mirisa, svakako savjetujem da kantu u kojoj ćete raditi tu smjesu dobro prekrijete. Također, pripazite da za izradu gnojiva koristite isključivo plastične ili kamene posude, nikako metalne, jer tijekom vrenja može doći do neželjenih kemijskih reakcija gnojiva s metalom. Imajte na umu da se gnojivo pri vrenju pjeni pa nemojte napuniti posudu do vrha, nego ostavite malo prostora.