Dovoljno je nekoliko dana jakog naleta hladnog vjetra i niske temperature da se potpuno uništi nadzemni i podzemni dio biljke, što je često na područjima s kontinentalnom klimom.
Za razliku od biljaka koje rastu u vrtu, balkonske biljke u teglama puno su osjetljivije na te promjene i potrebna im je naša pomoć kako bi što uspješnije preživjele do proljeća.
ZAŠTITA OD MRAZA
Da bi biljke u teglama ostale lijepe i zdrave, potrebno ih je tijekom zime dobro zaštititi od mraza. To se odnosi na gotovo sve biljke, a posebno na mediteranske biljke lavandu, ružmarin ili smilje, citrusne limun ili naranču te na ukrasne ili jestive biljke koje rastu u teglama do 30 litara. Mlade su biljke osjetljivije i lakše nastradaju, a oštećenje od mraza može se uočiti kao žuto-bijele mrlje na mladom lišću koje će na kraju istruliti i otpasti. U što većoj tegli raste biljka, to je otpornija na oštećenja od mraza koji se javlja pri temperaturama koje su neprekidno ispod točke smrzavanja. Pad temperature ispod nule u rano proljeće ili kasnu jesen normalna je godišnja pojava i postoji više načina kako zaštititi biljke koje se uzgajaju u teglama.
Jedan od najučinkovitijh načina je toplinski izolirati tegle, kao i same biljke, materijalima kojima će se učinkovito zaštiti od mraza.
BRIGA ZA TRAJNICE U TEGLAMA
Ukrasne trajnice koje uzgajamo u posudama na balkonu treba nakon nekog vremena obnoviti jer znatno oslabe u cvatnji ili, pak, izgube na formi, odnosno ogole iznutra. Rano proljeće ili kasna jesen je pravo vrijeme za te vrtlarske radove jer imaju dovoljno vremena razviti korijenov sustav zbog čega mogu, kad zatopli, odmah krenuti s intenzivnim rastom. U svakom slučaju, ostarjelim trajnicama pomoći će dijeljenje, a ujedno će se na taj način dobiti nova biljka bez odlaska u vrtni centar.
VRSTE IZOLACIJSKIH MATERIJALA POGODNIH ZA BALKONSKE BILJKE
1. Agrotekstil uspješno štiti biljku od mraza, niskih temperatura i insekata. Najveća mu je prednost što je propustan za vodu koja se ne zadržava na tkanini, što je bitno jer mokra tkanina može oštetiti list i dovesti do truljenja. Također propušta 90 posto Sunčeve svjetlosti, pa se prekrivena biljka može dalje normalno razvijati.
2. Prirodni materijali slama i lišće podjednako su učinkoviti jer debeli sloj malča pomaže zadržavanju topline zemlje. Ipak, kod duljih razdoblja mraza i hladnoće najbolju zaštitu pruža kombinirano malčiranje i prekrivanje agrotekstilom.
3. Industrijski filc i stiropor također se mogu koristiti za zaštitu balkonskih biljaka, pogotovo onih koje se uzgajaju u posudama od terakote i gline. Tekstilni industrijski filc izvrstan je toplinski izolator, odlično podnosi temperature i do -50 stupnjeva te se temelji na prešanim vunenim vlaknima s manjim udjelom pamuka. Kao toplinski izolator može se koristiti i stiropor, i to tako da se postavi ispod tegle kako bi se spriječilo prodiranje hladnoće odozdo čime se može trajno oštetiti podzemni dio biljke.
ZAŠTITIMO BILJKU OD MRAZA
Postavljanje izolacijske zaštite od mraza radi se u dvije faze
1. U prvoj fazi "oblači" se posuda u kojoj se nalazi biljka. Plastične tegle otpornije su na niske temperature od terakota
i glinenih koje mogu popucati zbog širenja smrznutog supstrata u njima.
Velike posude mogu se omotati izolacijskim materijalom kao što su juta, stari tepih, spužva ili industrijski filc, dok se gornji dio posude ispuni slamom, usitnjenom korom ili suhim lišćem. Mi smo se odlučili za trstiku jer je vrlo dekorativna, a iznutra smo je ispunili suhim lišćem.
Teglu smo odlučili zaštititi trstikom koja se zatim puni suhim lišćem koje je, umjesto da se baca, vrlo korisno za malčiranje.
Posuda se zatim stavi na preokrenuti podložak, komad drveta ili stiropor kako bi se lakše ocijedio višak vode i time spriječile posljedice smrzavanja. Manje se posude mogu staviti u veće, a prostor između stijenki ispuniti rastresitim materijalom poput slame ili komadića stiropora.
2. U drugoj fazi se gornji dio biljke zamata izolacijskim materijalom poput bijelog agrotekstila, koji je jeftiniji od posebnih tkanina koje se nude u vrtnim centrima. Tkaninu na biljku treba postaviti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja grana i listova, no ipak je treba dobro učvrstiti kako ne bi popustila pod naletima vjetra.
Ovaj tip tkanine je vrlo koristan jer propušta Sunčeve zrake, što je bitno za zimzelene biljke kao što je rododendron, dok za ukrasne biljke poput ruža stablašica, čije su grane tijekom zime gole, taj element nije bitan i mogu se zaštititi tkaninom koja nema takva svojstva.
ZIMSKA NJEGA BALKONSKOG BILJA
Da bi balkonske biljke bile što manje pod stresom tijekom zimskih mjeseci, ba obratiti pažnju na sljedeće:
1. Prihranjivanje biljaka prije zime
Iako biljke u ovo doba godine miruju, treba dohraniti zemlju organskim gno- jivom ili visokokvalitetnim humusom. Naime, biljke koje se uzgajaju u teglama u potpunosti ovise o vrtlaru što se tiče vode i hrane, te je za normalan rast i razvoj biljke potrebno redovito vršiti dohranu. Tijekom mjeseci kada je rast vegetacije jači (proljeće i ljeto) biljke se dohranjuju češće, ovisno o vrsti i veličini, pogotovo kad uđu u fazu cvjetanja kada se troši puno energije za razvoj cvijeta. U doba mirovanja (jesen i zima) biljke se dohranjuju jednom mjesečno i rjeđe.
Za jesensku dohranu biljaka mogu se koristiti različita organska gnojiva, humus od kalifornijskih glista te usitnjene ljuske jajeta.
2. Potreba za vodom
Zalijevanje zimi je ključno ako želimo da biljke u lončanicama prežive do proljeća. Iako je bitno smanjena potreba za vodom, biljke treba redovito zalijevati onom količinom koja je dostatna da je u zemlji prisutna vlaga. Ako biljka do sljedećeg zalijevanja nije popila svu vodu, radije preskačemo red, nego da se riskira truljenje korijenova sustava.
U jesensko i zimsko doba mirovanja biljke se dohranjuju jednom mjesečno i rjeđe, a za dohranu se mogu koristiti različita organska gnojiva, humus od kalifornijskih glista te usitnjene ljuske jajeta
FOTO: DARKO TOMAŠ/HANZA MEDIA
