Nisu svi biljni problemi uzrokovani insektima ili bolestima. Ponekad nezdrava biljka pati od nedostatka hranjivih sastojaka ili preopterećenja, što znači previše bilo koje hranjive tvari. Nedostatak hranjivih sastojaka u biljkama često se očituje kao promjena boje ili iskrivljenje lišća i stabljika. Nažalost, mnogi problemi imaju slične simptome, a ponekad je riječ o kombinaciji problema, pa rješavanje problema može sadržavati niz pokušaja i pogrešaka.
Prije nego što pokušate popraviti biljku s previše dodataka i ubiti je ljubaznošću, uklonite druge očite uzroke bolesnih biljaka:
Prvo provjerite ima li znakova insekata ili bolesti
Promjenu boje lišća i zakržljale biljke lako mogu uzrokovati prevlažna tla koja imaju slab odvod vode ili je tlo previše zbijeno za dobar rast korijena.
Ekstremna hladnoća ili vrućina usporit će rast biljaka i utjecati na cvjetanje i davanje plodova.
Previše gnojiva može naštetiti korijenovom sustavu biljke. Vaše biljke mogu izgledati sprženo ili mogu uvenuti, čak i kad je tlo mokro.
Koje hranjive tvari trebaju biljke?
Biljkama je potrebna mješavina hranjivih sastojaka da bi ostale zdrave. Hranjive tvari koje su potrebne u relativno velikim količinama nazivaju se makronutrijentima. Biljni makronutrijenti uključuju dušik, kalij, fosfor, kalcij, sumpor i magnezij.
Postoji pregršt dodatnih hranjivih sastojaka potrebnih za rast biljaka, ali u mnogo manjim količinama. Ti mikroelementi uključuju bor, bakar, željezo, mangan, molibden i cink.
Kako biljke primaju hranjive sastojke?
Sve se te hranjive tvari unose kroz korijenje. Voda prenosi hranjive sastojke iz tla u korijenje biljaka, pa je voda jedan od ključnih zahtjeva dovoljne prehrane biljaka.
Drugi zahtjev je odgovarajući pH tla za biljku koja se uzgaja. Svaka biljka preferira određeni raspon pH kako bi mogla pristupiti hranjivim tvarima u tlu. Neke su biljke sitnije od drugih, ali ako je pH tla previše kiseo ili alkalan, biljka neće moći unositi hranjive sastojke bez obzira koliko vaše tlo bilo bogato.
Nedostatak biljnih makronutrijenata
Novi listovi su iskrivljeni ili u obliku kuke. Odumiranje vrhova. Trulež plodova. Sve ovo je vrlo vjerojatno uzrokovano viškom kalcija.
Stariji listovi, općenito na dnu biljke, postat će žuti. Preostalo lišće često je svijetlo zeleno. Stabljike mogu također požutjeti i mogu postati vretenaste. Rast se usporava. Obično se radi o nedostatku dušika koji je topiv u vodi i ispire se.
Polagani rast i lišće postaje blijedo žuto, ponekad samo na vanjskim rubovima. Novi rast može biti žut s tamnim mrljama. Nedostatak magnezija je uobičajeno uzrok ovakvim problemima.
Mali listovi koji mogu poprimiti crvenkasto-ljubičastu boju. Vrhovi lišća mogu izgledati izgorjelo, a stariji listovi postaju gotovo crni. Smanjena proizvodnja voća ili sjemena. Provjerite razinu pH tla.
Novi rast postaje blijedo žut, a stariji ostaje zeleni. Zaustavlja se rast. Utjecaj suhog vrmena je razlog ovakvom izgledu biljaka, poradite na vlažnosti okoline.
Nedostatak biljnih mikroelemenata
Loš rast stabljike i korijena. Terminalni (krajnji) pupoljci mogu umrijeti. Dodavanjem boraksa možete pomoći biljkama u ovom stanju.
Zaustavljeni rast. Listovi mogu postati mlitavi, uviti se ili pasti. Sjemenske stabljike također postaju mlitave i savijaju se. Vrlo vjerojatno se radi o nedostatku bakra.
Rast se usporava. Mlađi listovi postaju blijedo žuti, često to počinje između žila. Može razviti tamne mrlje. Lišće i plodovi se smanjuju. Nema cvjetanja. Ovakvim biljkama želite priuštiti mangan.
Starije lišće je žuto, a preostalo lišće postaje svijetlo zeleno. Lišće može postati usko i iskrivljeno. Ovdje možete nadomjestiti molibden.
Žutilo između žila novoga rasta. Završni (krajnji) listovi mogu činiti rozetu. U pitanju je nedostatak cinka.
