Donosimo i sve o proceduri, potrebnoj dokumentaciji i potencijalnim preprekama.
Život OPG-ovca je ponekad lijep, a ponekad manje lijep. Kao i sve ostalo, tako i taj posao ima svoje plusove i minuse, samo se moramo potruditi da ima više plusova nego minusa, i to je to, kaže nam Marko Bratović iz Kaštelira kod Poreča čije obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) nosi njegovo ime.
Potječe iz obitelji u kojoj se već generacijama bave poljoprivredom. OPG je preuzeo od tate Gvida. Brendiraju svoje proizvode pod imenom Extraistrian. Danas imaju oko dva hektara zemlje pod maslinama te oko tri hektara pod povrćem i krumpirom ili gramperima, kako u Kašteliru zovu krumpir. Od ostalog povrća, uzgajaju sezonsko povrće tijekom cijele godine. Njihova brokula, kelj i raštika izgledaju kao umjetničko djelo, barem nama iz betonskog grada, baš su rasni primjerci. I još k tome ekološki.
Obitelj Bratović divan je primjer uspješnih OPG-ovaca. Razgovaramo o tome koliko je kod nas teško otvorit OPG.
- Moramo biti iskreni i reći da otvaranje OPG-a u Hrvatskoj nije prezahtjevno ni preskupo ako ga uspoređujemo s otvaranjem obrta ili tvrtke. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju glavna je adresa kad pričamo o OPG-ovima. Tamo se kreće s otvaranjem, ali isto tako kad treba i s promjenom nositelja OPG-a kao što sam krenuo ja kad sam preuzeo posao od mog tate - kaže Marko Bratović.
Samo otvaranje OPG-a ne predstavlja značajne prepreke, procedura je poprilično jednostavna, jeftina i brza. Ipak, u razgovoru s Ana-Marijom Špicnagel Ćurko, direktoricom IPS Konzaltinga iz Siska, belgijsko-hrvatske tvrtke fokusirane na pružanje usluga savjetovanja poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru, saznajemo da se stvari mogu donekle zakomplicirati poslije.
- Prepreke se pojavljuju kad OPG počne s radom, i to prvenstveno zbog nepostojanja sažetih smjernica, uputa nadležnih tijela o administraciji koju bi jedan nositelj OPG-a, kao osoba ovlaštena za zastupanje, trebao voditi. Također, kontinuirane promjene na administrativnoj i zakonskoj razini ne olakšavaju situaciju novim nositeljima pa se često dogodi da poljoprivrednici ne znaju sva prava i obveze koji dolaze s otvaranjem OPG-a - kaže Špicnagel Ćurko.
S obzirom na dugogodišnje iskustva rada s poljoprivrednicima, znaju, dodaje Špicnagel Ćurko, da su njihovi klijenti ponekad jednostavno izgubljeni u šumi papira i procedura, a sve bi se to lakše riješilo uz jednostavne smjernice i upute. Upravo zbog toga je IPS Konzalting pripremio brošuru za sve buduće poljoprivrednike koji planiraju otvaranje OPG-a, a koja je dostupna na njihovoj web stranici.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj je do kraja prošle godine registrirano 170.059 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 140.874 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, 22.906 samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, 3285 trgovačkih društava, 2416 obrta, 359 zadruga te 219 gospodarstava u formi drugih pravnih osoba. Broj poljoprivrednika koji se bave biljnom proizvodnjom iznosio je 109.997. Većinu OPG-ova u Hrvatskoj vode muškarci, čak 70 posto, dok žene vode samo 49.571 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, odnosno 30 posto od ukupnog broja registriranih. U odnosu na razlike u poslovanju ekološkog i konvencionalnog OPG-a, nakon otvaranja OPG-a poljoprivrednik odabirom ekološke poljoprivredne proizvodnje mora pristupiti kontrolnom sustavu ekološke proizvodnje tako da se javlja ovlaštenom kontrolnom tijelu koje provodi prvu službenu kontrolu nakon čega se OPG upisuje u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji.
Ekološka poljoprivreda, odnosno organska i biološka poljoprivreda, podrazumijeva poljoprivrednu proizvodnju koja ima ograničen utjecaj na okoliš jer potiče odgovorno korištenje energije i prirodnih resursa, održavanje bioraznolikosti, očuvanje ekološke ravnoteže, povećanje plodnosti tla i održavanje kvalitete vode. Ekološki OPG-ovi u svojoj proizvodnji koriste samo ekološki prihvatljive alternative za poticanje rasta i razvoja biljaka te za suzbijanje štetnika.
- Da bi OPG postao ekološki proizvođač, svoju proizvodnju mora uskladiti s propisima o ekološkoj poljoprivredi i poštivati načela ekološke proizvodnje. Usklađenost se provjerava prije izdavanja certifikata, ali i naknadno, odnosno najmanje jednom godišnje OPG se mora podvrgnuti inspekciji kako bi se provjerilo pridržava li se pravila za ekološku proizvodnju. OPG koji se želi baviti ekološkom proizvodnjom i svoje proizvode na tržištu označavati eko markicom, mora biti upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji - objašnjava Ana-Marija Špicnagel Ćurko te dodaje da je eko znak Europske unije obvezan pri označavanju, reklamiranju i prezentiranju ekoloških proizvoda, a uz njega je dopuštena uporaba nacionalnog eko znaka, eko markice.
Na OPG-u Marko Bratović gnojidba se vrši isključivo organskim gnojivima, a zaštita bilja isključivo prirodnim preparatima na bazi različitih biljaka ili algi.
- Zbog takve proizvodnje prinosi su od 30 do 50 posto manji u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, ali su zato kvaliteta i ukus takvih proizvoda puno bolji od neekoloških. Osim manjih prinosa te automatski i profita, ekološka proizvodnja je puno zahtjevnija jer traži više znanja. To znači mnogo više planiranja, primjerice koje sorte saditi da budu otpornije na bolesti i štetnike, odabrati adekvatno zemljište koje će osigurati manje problema s bolestima i štetnicima, plodored, dobre i loše susjede, puno više pažnje tijekom proizvodnje i drugačije pristupe - ističe Bratović koji planira širenje, samo moraju pronaći adekvatno zemljište, a nadaju se najmu državnog poljoprivrednog zemljišta.
Onima koji prvi put otvaraju OPG predlaže da se unaprijed dobro pripreme.
- Unaprijed pronađite sve informacije koje možete, na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe u poljoprivredi. Tako možete doći maksimalno spremni u APPRRR sa svime što treba imati i bit će vam brže i lakše. Osim toga, predlažem da se dobro prouče radna vremena svih službi u koje treba otići, jer se tako ne mora gubiti više dana da se sve odradi, te da se rezerviraju termini ako je to potrebno. Nije teško i skupo otvorit OPG, samo treba malo strpljenja, a benefita ima puno - savjetuje Bratović.
Najveći minus u njihovu je poslu, kaže, taj da rade na otvorenom i ne može se utjecati na vremenske prilike, a to im često može uništiti cjelogodišnji trud.
- Osim toga, minus je i činjenica da je to težak posao te da je postalo nemoguće pronaći radnu snagu - naglašava Bratović.
Uvoz jeftinih i nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda je, dodaje Bratović, također jedan od problema s kojima se OPG-ovci svakodnevno susreću, svakodnevno se događa da se moraju s kupcima raspravljati zašto je, primjerice, njihovo ekološko, danas ubrano povrće 20 do 30 posto skuplje u odnosu na ono puno kemikalija i ubrano prije deset dana u Španjolskoj. Nažalost, kod nas još uvijek malo ljudi razumije razliku između domaćeg ekološkog proizvoda i uvezenog konvencionalnog proizvoda.
- Puno ljudi misli da je to neka prevara jer nemaju dovoljno informacija o ekološkim proizvodima i načinu proizvodnje ekoloških proizvoda - dodaje Bratović.
No, u ovom poslu ima puno i plusova. Ponekad, kaže, nisu ni svjesni svih koje imaju.
- Mislim da su najveći plusovi to što živimo na selu okruženi prirodom, sami diktiramo svoj tempo života te se hranimo proizvodima koje sami uzgajamo i koji su 100 posto bez ikakvih kemikalija u sebi - zaključuje Marko Bratović.
MJERE i POTPORE
Mladi poljoprivrednici
Mladi poljoprivrednik je, prema pravilima Programa ruralnog razvoja RH, osoba starija od 18 i mlađa od 41 godine koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja i vještine te je prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljena kao njegov nositelj. Poljoprivrednici mlađi od 41 godine nalaze se na čelu samo 11 posto svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji, zbog čega EU sve intenzivnije potiče mlade na uključivanje u poljoprivredne djelatnosti. Jedan od ključnih ciljeva buduće Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) generacijska je obnova. Europska unija će u novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine posebnu pažnju posvetiti mladim poljoprivrednicima, svjesna da o njihovu ostanku ovisi budućnost ruralnih područja te je stoga donijela niz posebnih mjera koje služe kao potpore specifično za mlade poljoprivrednike. Mladi poljoprivrednici mogu koristiti niz operacija iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a posebno se ističe operacija 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima. Mjera 6 daje bespovratna sredstva za mlade, za manja poljoprivredna gospodarstva te za ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području.
PRIMJERI IZ PRAKSE
Iako je procedura za otvaranje OPG-a prilično jednostavna i jeftina, Ana Marija Špicnagel Ćurko iz konzultantske tvrtke kaže da do komplikacija najčešće dolazi kad OPG počne s radom, i to zbog nepostojanja sažetih smjernica nadležih tijela o administraciji koju bi nositelj OPG-a trebao voditi. Ni kontinuirane promjene na zakonskoj razini ne olakšavaju situaciju.
KORAK PO KORAK
Što sve treba zainteresiranoj osobi da bi otvorila OPG?
L Nekoliko je koraka koje se mora odraditi. Prvi u postupku je određivanje nositelja i članova OPG-a te priprema podataka o poljoprivrednim resursima: zemljište, životinje, mehanizacija itd. L Nadalje, potrebno je odabrati organizacijski oblik i status OPG-a. Statusi OPG-a su: OPG za proizvodnju, OPG za proizvodnju i preradu, OPG za proizvodnju i usluge te OPG za proizvodnju, preradu i usluge.
L Slijedi određivanje naziva i određivanje sjedišta OPG-a. Svi prethodno navedeni koraci potrebni su radi podnošenja zahtjeva za upis u Upisnik OPG-ova koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
L Nadalje, za pokretanje OPG-a potrebno je otvoriti žiroračun za fizičku ili pravnu osobu koji glasi na nositelja OPG-a. Nositelj OPG-a treba podnijeti zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u uredu APPRRR-a.
L Također je potrebno u Poreznoj upravi podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika, odnosno obveznika poreza na dohodak. Zatim slijedi izrada pečata u trenutku upisa u Registar poreznih obveznika te prijava na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju zahtjeva za upis OPG-a izdaje rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te dodjeljuje jedinstveni matični identifikacijski broj - MIBPG dok nositelj i članovi OPG-a dobivaju iskaznicu OPG-a koja vrijedi uz osobnu iskaznicu.
L Za upis u Upisnik OPG-ova potrebna je sljedeća dokumentacija: preslika osobne iskaznice nositelja i članova OPG-a, izjava članova o odabiru nositelja OPG-a, preslika ugovora o otvaranju žiroračuna za fizičku ili pravnu osobu, posjedovni list vlasnika i ovlaštenika za prijavljene katastarske čestice, preslika ugovora o zakupu/koncesiji, dokaz o posjedovanju propisane dokumentacije za obavljanje dopunske djelatnosti (ako je primjenjivo), dokaz o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u (pravna osoba), potvrda obveznika poreza na dohodak ili dobit (ako je primjenjivo), potvrda obveznika PDV-a (ako je primjenjivo) i obavijest Fine o otvaranju zaštićenog računa (ako je primjenjivo).
L Prije otvaranja OPG-a svakako je preporučljivo savjetovati se s odgovornim institucijama, poput Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstva poljoprivrede, ili s konzultantima u tom području, kako biste bili upoznati s trenutačno važećim zakonskim propisima.
(Nastalo u suradnji s tvrtkom IPS Konzalting)
