Od nje možete napravite sok, jesti ju kuhanu, pečenu ili samo svježu jer mrkva je puna zdravlja. Ako je želite sami uzgajati, važno je znati da mrkva dobro uspijeva u rahloj zemlji fine, ujednačene teksture, bez koštica. Uzgajajte je na laganom i pjeskovitom tlu, a prije nego što ju zasadite, prekopajte zemlju.
SADNJA
Izbjegnite poteškoće sadnjom niskih ili srednje dugih sorti u visoke gredice. Zdrobite zemlju stražnjom stranom grablji i oblikujte dugačke brazde duboke oko 10 cm i široke 30-40 cm. U brazde posijte sjeme mrkve, po mogućnosti oguljeno jer je sjeme jako sitno. Postavljanje kapaljki za učinkovito zalijevanje također je dobro jer se gredice s brazdama vrlo brzo suše, piše Jednaistina.info.
PROTIV KOROVA
Mrkvama treba dugo da proklijaju pa korov vrlo brzo može zauzeti gredicu. Zato mrkvu prati glas "neuredne" povrtlarske kulture. Teško je čupati korov bez da pritom isčupate korijen mrkve. Rješenje tog problema je "lažna sjetva". Pripremite tlo kao da ćete u njega posijati sjeme mrkve, ali nemojte. Pričekajte da padne kiša i da se pojavi korov. Čim se zemlja osuši grabljama počupajte mladi korov. Nekoliko dana kasnije, kada se tlo osuši, ponovite isti postupak i tada stvarno "posijajte" sjeme mrkve.
PREDKLIJANJE
Sjemenke mrkve prelijte toplom vodom i ostavite da se namaču preko noći. Ako imate posudu za klijanje mungo graha, upotrijebite je za prethodno klijanje sjemena mrkve 48 sati i odmah ih posijte. Nemojte dopustiti da se osuše.
SITNE SJEMENKE
Kada je riječ o mrkvi čije je sitno sjeme teško ravnomjerno posijati u brazdu. Idealan razmak između sjemenki je 5 cm, no potrebno je posijati više da nadoknadite one koje neće proklijati. Za rijetku sjetvu, paketić sa sjemenkama držite visoko iznad brazde širine oko 8 cm. Polako se pomičite niz brazdu i prstima lupkajte po paketiću kako bi sjemenke ispale. Nemojte sijati po vjetrovitom vremenu jer će se sjeme raspršiti po cijelom vrtu. Kako ne biste pretjerali, potrebnu količinu sjemenki (4 kilograma na 10 četvornih metara) pomiješajte sa suhom mljevenom kavom. Tu krupniju i jasno vidljivu smjesu lakše je rasuti po tlu nego male sjemenke, a kava navodno štiti kulturu od mrkvine muhe i drugih insekata.
ODBIJAJUĆI MIRIS
Nanošenje tvari jakog mirisa, poput čađe ili praha morske trave na tlo, odbija mrkvinu muhu.
MRKVINA MUHA
Mrkvina muha, čije ličinke uzrokuju veliku štetu mrkvi bušeći joj korijen, biljku domaćina pronalazi leteći iznad površine tla. Zaštitite mrkvu postavljanjem barijere od fine mrežice ili agrotekstila pričvršćene na okvir oko usjeva u dva ili tri reda. Okvir treba biti viši od biljaka, a najbolje ga je učvrstiti motkama. Odmah uklonite i uništite zaražene biljke. Mrkvina muha polaže jaja krajem svibnja pa biljke sijte od sredine lipnja do početka srpnja kako biste izbjegli zarazu.
PRECIZNO UKLONITE KOROV
Uklanjanje korova iz reda mrkve iznimno je osjetljiv zadatak. Najbolje je plijeviti iglom za pletenje.
RAZRIJEDITE
Pričekajte da mladice dobiju dva-tri prava lista (osim kotiledona) pa ih tek tada prorijedite. Ostavite po jednu biljku na svakih 5 cm. Uštedite vrijeme i energiju plijevljenjem korova dok prorjeđujete mrkvu. Zečeve možete otjerati tako da u zemlju u blizini svake mrkve zabodete šibice s glavom prema dolje.
BERBA
Prije vađenja mrkvu lagano gurnite u tlo jer ćete tako povećati rupu, slomiti sitne korijene koji pričvršćuju glavni korijen za tlo i lakše iščupati biljku.
