Sve što ste ikada htjeli znati o zimskom cvijeću

Već su odavno svi ukrasni grmovi ocvali, a jednogodišnje bilje po balkonima i terasama uvenulo. Sad nam svi oni prekrasni lonci stoje prazni i pomalo otužni. Međutim, u ovom broju ću vas uvjeriti da to ne mora biti tako. Postoji prilično otporno bilje koje vas, svojom cvatnjom, može uveseljavati dugo u jesen.

KRIZANTEME

Jeste li ikada razmišljali o krizantemi kao o elegantnom, sofisticiranom cvijetu? Biste li ga stavili u vlastiti interijer ili posadili u vrt? Ili razmišljate o njemu isključivo u smislu cvijeća kojim ukrašavate grobove svojih bližnjih.

Jeste li se ikada zapitali zašto je to tako? Zašto je među našim sugrađanima krizantema uvriježena isključivo kao "cvijet za groblje“? Ukoliko je smjestite na prozor svoga doma, mnogi će vas smatrati u najmanju ruku "čudnim“. Međutim, nigdje ne piše da za Dan Mrtvih morate isključivo ukrasiti grob voljene osobe krizantemama. To možete napraviti bilo kojim drugim cvijećem, ali isto kao i drugim cvijećem, njima možete dekorirati vlastiti dom. Posebno, jer u našim krajevima cvatu u jesen, kada je većina biljaka već odavno ocvala i počela se pripremati za zimsko mirovanje.

Osim toga, prilično su otporne, dugo cvatu i svojim baršunastim glavicama postupno nas uvode pod hladni, bijeli pokrivač.

U ovom članku vas izazivam na buđenje. I to pošteno. Dobro pogledajte cvijet krizanteme. Po čemu njegova ljepota zaostaje za ljepotom jedne ruže? Izazivam vas da izađite iz vlastitog okvira i "uobičajenog“. Ako vam se svidi što vidite, stavite lončić s krizantemom u svoj dom, tamo gdje biste smjestili vazu s ružama.

Krizanteme pripadaju porodici Asteraceae (glavočika), a porijeklom su iz Azije, točnije Japana, odakle su se proširile na druge dijelove Azije. Neki izvori čak navode da potječu i iz dijelova sjeveroistočne Europe. Smatra se da su prvi cvjetovi krizanteme bili isključivo žute boje, pa je prema tome biljka dobila naziv od grčkih riječi chrysos i anthos, što bi u prijevodu značilo "zlatni cvijet“.

Prema dostupnoj literaturi, rod Chrysanthemum sadrži 40-tak vrsta. To su višegodišnje biljke koje mogu narasti od 50 -150 cm u visinu. Imaju velike cvjetne glave i listove poredane u krugove. Mogu biti različitih boja, od bijele i žute do ružičaste. Danas se, uz navedene, na tržištu mogu pronaći brojni kultivari, koji su dobiveni križanjem različitih vrsta, tako da postoji mnogo varijeteta krizantema. Gotovo svi su potekli uglavnom od dvije vrste: Chrysanthemum indicum L. i Chrysanthemum morifolium L.

Ako dobro promotrite cvjetove, uočit ćete da se oni uvelike razlikuju s obzirom na oblik i veličinu cvijeta. Glavne odlike krizantema su dugo i intenzivno cvjetanje, jednostavna njega, raznobojnost cvjetova te mogućnost uzgoja za rezano cvijeće.

U prirodi su omiljena hrana leptirima, pa se nemojte začuditi ako privuku te malene, simpatične životinjice i u vaš vrt.

Sistematika krizantema je dosta složena, pa ću samo svrstavanje prepustiti stručnjacima koji se njome bave. Međutim, moram navesti da ih vrtlari i uzgajivači u pravilu dijele na dvije skupine. S jedne strane su to "izložbeni“ primjerci, a s druge strane "vrtni“. Razlikuju se po načinu uzgoja. Naime, "izložbeni“ primjerci zahtijevaju specijalnu njegu. Od posebnih temperatura, zimovanja u hladnom i suhom okolišu, zasjenjivanja tamnim folijama, redovitog prozračivanja, pa do posebne tehnike pinciranja, ili dodavanja noćnog svijetla.

Za razliku od njih, "vrtni“ primjerci praktički ne zahtijevaju nikakvu njegu. Moram navesti da se radi o fotoperiodičnim biljkama. Što znači da dužina dana ima izravan utjecaj na njihov početak cvatnje. Prema vremenu reakcije razlikujemo tri grupe krizantema. Imamo grupu od 7, 9 ili 12 tjedana. S obzirom na dosta složenu sistematiku i brojne kultivare, u ovom broju navest ću isključivo grupe biljaka koje možete nabaviti na našem tržištu pod nazivom "krizantema“ i kako ih razlikovati.

Vrste dostupne na našem tržištu

KRIZANTEME

Pod ovim nazivom najčešće podrazumijevamo velecvjetne krizanteme, prepoznatljive po svojim velikim bijelim, žutim ili rozim loptama. Cvjećari ih često nazivaju "Šmitovke“ ili "pomponi“, a koriste kao rezano cvijeće ili za izradu aranžmana. Pripada grupi od 10 tjedana reakcije. Radi se o izuzetno zahtjevnoj vrsti za uzgoj i održavanje. Da bi se uzgojile one velike, prekrasne "lopte“, potrebno je više mjeseci intenzivnog rada u plastenicima i staklenicima. Zahtijevaju zasjenjivanje crnom folijom kroz određeni period u danu, a potom i pinciranje svakog cvijeta, odnosno uklanjanje svih zaperaka i bočnih pupova. Tako se dobiva jedna velika cvjetna glava na dugačkoj stabljici. Ako na takav način uspijete dobiti jednu "divovsku“ glavu, ona se naziva "OGIKU“.

Zanimljiv info: u Kini i Japanu postoje festivali posvećeni krizantemama, na kojima umjetnici od cvjetova rade pra- va remek djela. Sličan festival održava se i u saveznoj američkoj državi Pensilvaniji, u botaničkom vrtu Longwood Gardens.

ŠPINE

Imaju "bodljikav“ izgled, pa pomalo podsjećaju na pauka. Još ih nazivaju "spajderi“ ili "pauci“. Postoje u različitim bojama: bijele, roze, tamno ružičaste, žute, narančaste i druge. Pripadaju grupi od 9 tjedana reakcije. Taj tip krizanteme ima jednu glavnu cvjetnu stabljiku s brojnim cvjetnim izbojima, a svaki izboj je jedan cvijet ili je i sam razgranat.

MARGARETE

Krizanteme čije cvjetne glavice podsjećaju na ivančice. Izgledom su najsličnije C. indicum L., a međusobno se razlikuju po veličini cvijeta. Kultivari mogu varirati od 1 do 10 cm, a izgled samih latica može varirati od jednostavnih (1 - 2 reda), jednostavnih sa zvjezdastom sredinom, dekorativnih bez sredine, latice u obliku žlice, zrakaste i druge. Kao i špine, imaju jednu glavnu cvjetnu stabljiku s brojnim cvjetnim izbojima.

MULTIFLORA

Krizanteme s brojnim sitnijim i jednostavnim cvjetovima. Uglavnom ne trebaju zasjenjivanje crnom folijom, pinciranje, čišćenje zaperaka i pupova. Jednostavnije su za uzgoj, pa prema tome i jeftinije. Međutim, cvatnja traje kraće.

Mogu se pronaći u gotovo svim bojama.

UZGOJ U VRTU

S obzirom na to da su u današnje vrijeme dostupne već ukorijenjene reznice po pri- stupačnim cijenama, nije više potrebno uzgajati krizanteme iz sjemena ili reznicama.

Gotovo sve vrste pogodne u za sadnju u vrt. Možete ih ukomponirati u gredice s drugim trajnicama ili ih koristiti za obru- be staza. Obično bez problema prezimljavaju i mogu se raširiti kao trajnice. Morate samo imati na umu da vjerojatno neće biti tako niske kao kad ih kupite, osim ako ih ne odlučite rezati i oblikovati. Ukoliko se odlučite na oblikovanje, to trebate redovito raditi do polovice listopada. Cvjetat će kasnije nego iz plasteničkog uzgoja, ali će vas uveseljavati sve do većih mrazova. Krizanteme vole rahlu zemlju, bogatu humusom. Stoga je prije sadnje dobro obogatiti zemlju tresetom, kompostom ili zrelim stajskim gnojem.

Ako je tlo kiselije, preporučujem da ga neutralizirate vapnencem. Budući da im zimi smeta pretjerana vlaga u zemlji, potrebno ih je pokriti komadom folije.

UZGOJ U LONCU

Ako krizanteme želite uzgajati i dalje kao lončanice, tada ih iz posude u kojoj ste ih kupili presadite u veću posudu. To napravite na način da prvo na dno posude stavite drenažni sloj od crijepića (krhotine starog keramičkog lonca) ili kamenčiće, a na to sloj treseta (komposta ili gnoji- va) za prihranu. Nakon toga, pažljivo iz stare posude izvadite cijelu korijenovu balu, položite ju u novu posudu, pa lagano zatrpajte ostatkom treseta. Nemojte previše utiskivati, jer krizanteme vole rahlu zemlju. Ona će se sama slegnuti oko korijenove bale. Novopresađene biljke stavite na sjenovito mjesto. Zalijevajte ih tek kada se zemlja gotovo u potpunosti osuši. Kad se biljka prilagodi na novi lonac, možete je iznijeti na sunčano mjesto na balkonu ili terasi. S obzirom na to da im je količina zemlje ograničena u loncu, tijekom ljeta je potrebna prihrana mineralnim gnojivima.

PINCIRANJE

Radi se o specijalnoj tehnici čišćenja, odnosno optrgavanja biljke. Naime, ako ostavite krizanteme da rastu prirodno, one će rasti u vis, a pupoljak će formirati na vrhu stabljike. Kako biste biljku zaustavili u rastu i potaknuli je da formira više cvjetnih pupova, trebali biste je pincirati, odnosno otkinuti joj vrh. Tako će formirati više postranih grančica, a na vrhu svake od njih formirat će se pup. Ako želite dobiti formu još niže biljke s više cvjetova, tada postupak pinciranja morate ponoviti.

Točno vrijeme pinciranja morat ćete odrediti sami, naime ono ovisi o sorti, temperaturi i svjetlosti, tj. dužini dana, kojima se usput može regulirati i vrijeme cvatnje. To vrijeme ćete najbolje procijeniti kada ugledate prve pupove na vrhovima stabljika. Jednostavno ih otkinite. Kod velecvjetnih krizantema koje uzgajamo u plastenicima, postupak je nešto drukčiji. Ako želite dobiti formu velike cvjetne "kugle", tada ostavite vršni pup da slobodno raste, a druge cvjetne pupove uklonite, kao i izboje koji se stvaraju na donjem dijelu peteljke ili izlaze iz zemlje. Na taj će način biljka usmjeriti svu snagu prema cvijetu koji smo ostavili na vrhu.

Kod špina i margareta uklanja se vršni pup, a ostavljaju tri do četiri postrana pupa kako bi se formirala cvjetna grančica. Sve ostale izboje potrebno je ukloniti.

KRIZANTEMA KAO REZANO CVIJEĆE

Iako nisam pobornik rezanog cvijeća, moram napomenuti da kao "ukras na stolu“ mogu prilično dugo izdržati u vazi. Ako ih odlučite odrezati i staviti u vazu, prema naputku cvjećara, da bi vam duže trajale, redovito mijenjajte vodu, a svaka dva dana prikratite stabljiku 1 - 2 cm. Naime, kraj stabljike počne trunuti, pa kroz nju više ne može ulaziti voda. Iz tog razloga je uputno redovito prikačivati stabljiku s donje strane i mijenjati vodu u vazi. Tako će vam cvijet trajati duže.

ZNAČENJE KRIZANTEMA

Kada bi vam u Hrvatskoj, prilikom po- sjeta, prijatelj donio krizantemu, većini vas bi se stvorio ogroman upitnik iznad glave. Ne biste imali pojma što to znači, ali definitivan kontekst bi bio negativan. Slično će reagirati i ostali Europljani. Iako su krizanteme bile prisutne u Europi stoljećima prije, smatra se da je tradicija ukrašavanja grobova započela u Francuskoj 11. studenoga 1919. godine, na prvu godišnjicu Dana primirja od Prvog svjet- skog rata. Budući da su u to doba godine krizanteme bile najdostupnije cvijeće, tadašnji predsjednik Raymond Poincaré naredio je da se polože na grobove svih ratnih žrtava. Smatra se da je ta gesta po- krenula običaj koji i danas živi. Međutim, u nekim drugim dijelovima svijeta simbolika je sasvim drugačija. U SAD-u se krizanteme vežu uz proslave i veselje. U Japanu, pak, ukoliko vam pri- jatelj prilikom posjeta donese krizante- mu na poklon, to znači da vas izuzetno poštuje i cijeni.

Kao što je kod nas uvriježeno pokloniti ružu, u Japanu će voljenoj osobi pokloniti krizantemu. U Kini, Iz istog razloga, majke za majčin dan dobivaju krizanteme. Također, uočit ćete ih i kao najčešći motiv na kimonima, vazama i slikama. Japanski vrtovi ispunjeni su krizantemama koje cvatu čitavog ljeta do dugo u zimu i svojim prekrasnim cvjetovima različitih boja i oblika ukrašavaju taj, njima izuzetno važan, eksterijer.

KRIZANTEMA U PREHRANI

U mnogim državama krizantema se smatra ljekovitom biljkom. Koristi se za liječenje i ublažavanje različitih zdravstvenih tegoba. Naime, prema nekim studijama dobar je izvor vitamina i minerala. U Južnoj Koreji od nje proizvode alkoholno piće gukhwaju, rižino vino aromatizirano cvjetovima krizanteme.

Kinezi ih koriste kao začin u pripremanju raznih juha i variva. Dodaju krizantemin cvijet pred kraj kuhanja, kako bi postigli poseban, paprenasti okus jela. Osim juhama i varivima, latice dodaju i prženim jelima, ali i vinu. Smatra se da latica ostavljena na dnu čaše vina osigurava dugovječnost.

ČAJ OD KRIZANTEME

Za Kineze krizantema ima ljekovita svojstva, a od posebne vrste pripremaju čaj protiv glavobolje, vrtoglavi- ce, gripe, srčanih i vaskularnih bolesti te kolesterola.

Još je nazivaju "lažna kamilica“, “ majčinski vratić“, "maternica“ i "matrika“. Sadrži eterično ulje, kamfor, niacin - B1, gorke tvari, tanin i sl. Prema dostupnoj literaturi, smatra se da čaj od cvjetova krizanteme djeluje povoljno na jetru jer uklanja toksine, snižava temperaturu i poboljšava vid. Ublažava glavobolju, probleme s crijevima i želucem, groznicu i prehladu. Olakšava disanje jer razgrađuje sluz kod bronhijalnih poremećaja i snažno jača imunitet. Djeluje izrazito smirujuće na živčani sustav pa se može koristiti kod napetosti, raznih neuroza, zabrinutosti i histerije.

Vrste dostupne na našem tržištu

MAĆUHICE

Iako njeni cvjetići izgledaju nježno i delikatno, maćuhice su zapra- vo izuzetno otporne biljčice koje mogu preživjeti temperature do -23°C. Zbog svoje nezahtjevnosti, omiljene su kao balkonsko i vrtno cvijeće. Smetaju im jedino velike vrućine, no i tada ih je moguće uspješno zaštititi malčiranjem korijena.

Kako vam vrt ne bi ostao prazan, nabavite maćuhice. Pri kupovini sadnica birajte biljke sa zdravim zelenim listovima i s puno cvjetnih pupova.

Maćuhica (Viola wittrockiana) je dobivena križanjem divljih vrsta. Ime je dobila po švedskom botaničaru Veitu B. Wittrocku.

Danas postoji veliki broj kultivara koji se međusobno razlikuju po veličini cvjetova i boji. Cvjetovi se sastoje od pet latica koje se preklapaju, promjera su 5 - 10 cm, a mogu biti u cijeloj paleti boja od bijele, plave, purpurne, žute, narančaste i crvene do tamnoljubičaste.

Osim jednobojnih, postoje i sorte s cvjetovima u kombinaciji dviju ili više boja. Dvogodišnje su biljke, što znači da u prvoj godini razvijaju lisnu rozetu, a u drugoj cvatu i stvaraju sjeme.

Trenutno su prilično popularne minijaturne maćuhice, koje su višegodišnje cvjetnice.
Dobro uspijevaju na svim tlima, na suncu ili sjeni. Sade se u razmacima od 15 do 30 cm. Nakon sadnje, potrebno ih je redovito zalijevati, odstranjivati korov i otkidati ocvale cvjetove.

Cvjetovi maćuhice tijekom zime često ostanu pod snijegom, a ovaj otporan cvijet može podnijeti temperature do -23°C.

VRIJESAK

Vrijesak (lat. Calluna vulgaris) je zimzeleni grm rasprostranjen u Europi, na sjevernom dijelu Male Azije te u zapadnom Sibiru. Prilič- no je otporan na niske temperature. Naraste 25 - 80 cm u visinu. Ima zvonolike cvjetove koji mogu cvasti u bijeloj, crvenoj ili ružičastoj boji. Cvate od srpnja do kraja listopada. Najbujniji je u proljeće i jesen kada ima najviše oborina.

U Hrvatskoj ga se može pronaći u primorju i na Velebitu. Sadite ga na mjesto na kojem će imati barem šest sati direktnog sunca. Voli kiselo, blago slano, dobro drenirano tlo, zbog čega je idealna mješavina pijeska, zemlje i treseta koji daje kiselost. Sadi se u rano proljeće ili jesen. Prva dva mjeseca treba dosta vlage, jer vlažno tlo pomaže biljci da razvije korijenov sustav, pa ga je potrebno zalijevati dva puta tjedno.

Nakon dvije godine uzgoja vrijesak neće imati skoro nikakve zahtjeve osim skidanja slomljenih grančica.

PERNETIJA

Lat. Pernettya mucronata ili Ga- ultheria mucronata

Pernetija je relativno nova biljka na našem tržištu i prilično je nepoznata našim sugrađanima. Naime, radi se o ukrasnom, zimzelenom grmu, s čvrstim, sitnim i oštrim listićima, koji mu daju zanimljivu teksturu. Može narasti do 80-ak cm u visinu. Cvate od svibnja do lipnja atraktivnim cvjetovima, koji su skupljeni u grozdasti cvat, dok kroz cijelu jesen i zimu njezine grane krase bijeli ili ružičasti bobičasti plodovi. Sjeme dozrijeva od listopada do prosinca. Vrsta je dvodomna, što znači da se jednospolni cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama. Stoga, ako želite dobiti oplođeno sjeme, potrebno je uzgojiti obje biljke (mušku i žensku). Potrebna je jedna muška biljka na 5 - 6 ženskih. Oprašuju se kukcima.

Voli vlagu i dobro drenirana, ali kisela tla. Imajući to na umu, pri sadnji pernetije dobro je dodati kiseli supstrat, poput onoga za rododendrone ili azaleje.

Oprez: Plodovi i lišće su otrovni, stoga je držite podalje od djece!

GAULTERIJA

Lat. Gaultheria procumbens Gaultheria procumbens je, kao i pernetija, relativno nova biljka na našem tržištu. Također se radi o zimzelenom grmu, koji pripada porodici Ericaceae, a može narasti od 10 do 15 cm u visinu. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, Kanade i Nepala. Ima sjajne kožaste listove eliptičnog oblika, dužine 2,5 cm. Cvate od srpnja do kolovoza, bijelim do svijetloružičastim cvjetovima, koji cvatu pojedinačno ili u manjim skupinama. Sitni su i podsjećaju na cvjetiće đurđica. Poput pernetije, oprašuju je insekti, ali ima muške i ženske organe na jednoj biljci, što znači da je jednodomna. Sjeme dozrijeva od listopada do prosinca. U jesen se formiraju atraktivni crveni plodovi, koji imaju suhu, sjajnu ovojnicu, koja obavija mesnatu unutrašnjost. Plodovi su veličine 8 - 15 mm, jestivi, aromatičnog okusa.

Za dobar rast i razvoj potrebni su joj dobro drenirano, neutralno do kiselo, ali organski bogato tlo i dobra vlažnost. Preferira sjenovite položaje. Ako želite potaknuti rast, preporučujem da sredinom ljeta prorijedite grane tako da odrežete svaku treću stabljiku. Gaulterija je zbog atraktivnog izgleda posebno tražena u predbožićno vrijeme, pa je često koriste za izradu aranžmana ili dekoracije.

Kao što sam već naveo, plodovi su jestivi i imaju slatkast okus i blagi miris po metvici. Jedu se sirovi ili se koriste za izradu džemova i pekmeza.

Destilacijom listova dobiva se ulje Wintergreen Oil, koje se može naći u gotovo svakoj žvakaćoj gumi ali i pastama za zube. Koristi se kao analgetik (smanjuje bolove), djeluje protuupalno, ublažava reumu, pospješuje iskašljavanje i izlučivanje vode, zbog čega povoljno djeluje na mokraćni sustav i smanjuje krvni tlak. Od lišća se kuha svjež, aromatičan čaj.

FOTO: BERISLAVA PICEK/HANZA MEDIA