MIRIS KOJI SE NE ZABORAVLJA

SVE O BAZGI Upoznajte najljekovitiju biljku koja jača imunitet!

Ima sitne bijele cvjetove grupirane u štitaste cvatove koji opojno mirišu i tako najavljuju dolazak ljeta. Otkrivamo sve tajne povijesti, rasprostranjenosti, uzgoja, berbe i čuvanja bazge.

U današnje vrijeme kompjutorizacije i virtualne stvarnosti, koja je već široko dostupna u “džepnom izdanju”, ljudi kao da su izgubili sposobnost primjećivanja okoliša u kojem žive. Zato me i ne čudi što postoje “nevidljive” biljke. Jednu od takvih biljaka, koprivu, opisao sam u prošlom broju. Međutim, i bazga spada u tu kategoriju “nevidljivih”.

Moram priznati da me to pomalo iznenađuje jer, za razliku od koprive, bazga ima velike bijele cvjetove. Doduše, unatoč svojoj veličini, prilično diskretno se ti cvjetovi utapaju u zelenilu samog grma. Međutim, miris nije nimalo diskretan. Vrlo je intenzivan i specifičan. I jednom kada ga upoznate, zauvijek ćete ga prepoznati. Kada prođete pokraj rascvjetanog grma bazge u proljeće, ne možete je ne zamijetiti. Zrake sunca kao da dodatno izvuku njezin opojan miris, koji nagovještava skori dolazak ljeta.

Iako se sve rjeđe može vidjeti u gradu, zamijetio sam ih nekoliko u centru Zagreba, u parku Ribnjak. Ipak, puno je češća kao sastavni dio živica u prigradskim naseljima. Isto tako sam primijetio da je ljudi jednostavno ošišaju i ubace u formu žive ograde, ne obraćajući pažnju na njene cvjetove koji su izvrsna, hranjiva i ljekovita namirnica.

JAČA IMUNITET

• Bazga spada u najstarije i najljekovitije biljke naših krajeva i Europe. Prema predaji, otac medicine, Hipokrat, smatrao je da bazga može zamijeniti sve ostale lijekove.
• Iako je već Hipokrat poznavao ljekovitost bazge i ona se već stoljećima koristi u narodnoj medicini, znanstvena zajednica počela je istraživanja njene ljekovitosti tek u posljednjih dvadesetak godina.
• Prema dostupnim podacima, većina znanstvenih istraživanja ide u smjeru liječenja kašlja, prehlade, gripe i sličnog ekstraktima iz bazge. Moram napomenuti da su naše bake bazgom liječile groznicu, virozu, upalu sinusa i slično. Poznavale su njeno svojstvo izazivanja pojačanog znojenja, koje pomaže uklanjanju toksina iz organizma, pa na taj način pomaže čovjeku da se brže oporavi od bolesti.
• Ustanovljeno je da već sama konzumacija soka ili čaja od bazge utječe na poboljšanje imuniteta.
• A pojedina znanstvena istraživanja ukazala su da utječe na simptome gripe, poput nekih poznatih lijekova, ali bez nuspojava.
• Istraživanja su ukazala i na to da je utjecaj antioksidansa antocijana iz bazge snažniji od vitamina C i E. Zbog toga smanjuje oksidaciju LDL kolesterola, a time i vjerojatnost pojave kardiovaskularnih bolesti. Ima blago laksativno djelovanje pa se preporučuje i kod probavnih poremećaja.
• Osim utjecaja na kardiovaskularne i infekciozne bolesti, istraživanja se još rade na ispitivanju ljekovitog utjecaja sastojaka bazge na pacijente koji su oboljeli od raka i AIDS-a.

Osim toga, te tamne bobice - plodovi, koji vas “nerviraju” jer “uneređuju” vaša dvorišta, itekako su jestive i zdrave. U današnjem broju otkriti ću vam još jednog, nevidljivog, saveznika zdravlja iz vašeg dvorišta. Usput apeliram na proizvođače mobitela i virtualne stvarnosti da porade na prepoznavanju mirisa iz prirode u aplikacijama. Danas je poznato tridesetak vrsta bazgi, a najpoznatije su crna bazga Sambucus nigra i crvena bazga Sambucus racemosa. Spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe. Iako kod nas nije toliko upotrebljavana, u nekim dijelovima Njemačke, Austrije i Danske je iznimno cijene i uzgajaju kao voćku. Tako postoje i neke sorte koje su posebno razvijene u tim državama. Doduše, imam neka saznanja da kod nas u Hrvatskoj postoje mali voćnjaci bazge i njihovi vlasnici proizvode sokove i pekmeze, ali u iznimno malim količinama.

Bazga (Sambucus) - naziv dolazi od grčke riječi “sambyx”, što predstavlja naziv za crvenu boju olovnog spoja “minija” kojem sliči crvena boja koju ostavljaju plodovi. Kod nas se u narodu još naziva: zovina, zova, baza, bazgovina, zovika, aptika, aptovina i dr. Bazga je listopadni grm, malo stablo koje može narasti od 3 do 10 metara u visinu. Ima debelu, svijetlosivu koru. Grane su izuzetno zanimljive jer su šuplje, ispunjene mekom srži. Cvate od travnja do lipnja. Cvatovi su razgranati, sastavljeni od sitnih, diskretnih cvjetića bijele ili žućkaste boje. Jakog su i intenzivnog mirisa, dvospolni. Oprašivanjem iz cvjetova nastanu plodovi, koji su u početku zeleni. Zrenjem plodovi prelaze u ljubičasto-crvenu boju, a na kraju crnu. Zreli (crni) plodovi su veličine 3-5 mm i sadrže sočan crvenkasti sok. Napominjem CRNU boju plodova, jer isključivo su zreli plodovi jestivi! Nezreli plodovi su toksični (otrovni).

OPREZ: OBAVEZNO OBRADITI CVJETOVE I PLODOVE!
Za većinu bazgi ćete pročitati da su otrovne biljke. Svježa biljka je otrovna i ne smije se konzumirati bez kuhanja. Otrovni su i nezreli plodovi Sambucus nigra, a toksini se nalaze i u kori, listovima i mladicama. Sadrži tri toksina - sambunigrin, prunasin i holokalin, koji mogu izazvati mučninu, povraćanje, bolove i grčeve u trbuhu te proljev. Sirove bobice su jestive, ali mogu izazvati mučninu i povraćanje. Zabranjena je trudnicama i dojiljama.

RASPROSTRANJENOST

Iako bazga većinom raste u suptropskim područjima sjeverne hemisfere, raširena je diljem svijeta. Vezana je uz rubne dijelove šume, šumske čistine, ali i uz naselja. Voli vlažno i propusno tlo te dosta svjetlosti. U Hrvatskoj se može naći gotovo svugdje, a dopire do 1400 metara nadmorske visine. Crna bazga otporna je na zimsku hladnoću, a u razdoblju mirovanja može podnijeti do -29 °C. Kod nas cvate od svibnja do kolovoza, tako da rijetko strada od proljetnih mrazova.

JESTE LI ZNALI?
Nekad su u starom Rimu žene bojile kosu sokom od tamnoljubičastih bobica bazge.

POVIJEST

Budući da se radi o staroj, dobro poznatoj i upotrebljavanoj biljci, tijekom povijesti se nakupilo dosta predaja. Naime, za stare narode bazga je bila simbol smrti i rođenja. Smatrali su da ih štiti od zlih sila i bolesti, pa su grančicu bazge nerijetko nosili u džepovima jer su smatrali da ih na taj način štiti od reume. Međutim, narodnim predajama vezali su je i uz vještice i vile. Tako se vino koje su izrađivali od bazgovih bobica smatralo “vilinskim pićem” jer bi onaj tko bi ga popio, prema predaji stjecao moć da vidi vile i komunicira s njima. Mislim da se prava istina skrivala u tome što je to piće bilo prilično “jako”. Uglavnom, prema dostupnim izvorima, vino od bazginih bobica bilo je vrlo prisutno do kraja 19. stoljeća na ulicama Londona. Posebice zimi, kada su se njime zagrijavali i krijepili londonski radnici i putnici.

Foto: Berislava Picek / Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2024 09:36