Jeste li znali da se gotovo 80 posto svjetske proizvodnje kave odnosi na proizvodnju samo jedne vrste - kave arabice? Za razliku od robuste, kojoj je zemlja porijekla Kongo, arabica dolazi iz Etiopije otkud se proizvodnja proširila po cijelom svijetu. Blažeg i slađeg okusa, s manjim postotkom aromatičnog ulja kofeina, u rekordnom je roku zavladala tržištem.
Ako ste ljubitelj ovog crnog napitka, zasigurno ćete zavoljeti i eleganciju same biljke. Vrlo je jednostavna za uzgoj. Najbolje raste na umjerenim temperaturama (15 - 25 °C) pa se svrstava u idealne sobne biljke. Sjajni, intenzivno zeleni listovi, koji mogu narasti i do 20 cm, daju ovoj biljci veliku prednost s obzirom na to da voli polusjenovite položaje.
Međutim, prilikom uzgoja treba biti strpljiv. Do prve šalice vlastite kave može proći nekoliko godina. Odmah na početku, ako se odlučite za uzgoj iz sjemena, pripremite se na dugotrajno čekanje. Svježe sjeme kave proklijat će za deset dana, ali onom sušenom će trebati 30 do 50 dana. U prvih godinu dana biljka raste poprilično sporo, zato je treba redovito svakih mjesec dana prihranjivati većom količinom dušičnih gnojiva kako bi se potaknuo rast lisne mase i razvoj korijena. Već za dvije do tri godine biljka bi trebala narasti do visine od 80 cm.
Prirodna staništa su im kisela, vulkanska tla pa tako za sadnju treba birati vrlo plodne, izrazito propusne i kisele supstrate, kao one koji se koriste za sadnju kaktusa ili citrusa. Prve cvjetove očekujte tek za pet do sedam godina. Za razliku od robuste, biljka kave arabice je samooplodna, ali će zbog zatvorenog prostora i pomanjkanja kukaca oprašivača trebati vašu pomoć prilikom stvaranja plodova. Da bi se formirali plodovi, cvjetove treba ručno oprašiti mekim kistom. Nakon uspješnog oprašivanja formirat će se plod nalik bobici koji je prvo zelene, zatim crvene, a kada sasvim dozrije smeđe boje. Imajte na umu da će vam za jednu šalicu kave trebati čak 20 bobica, odnosno 40 zrna, a ako se uzme u obzir da nakon deset godina, pravilnom njegom, biljka može dati i do kilogram ploda, imat ćete i više nego dovoljno za užitak stvoren u krugu vlastitog doma.
Važno je napomenuti da je ovo biljka koja voli vlagu. Kada nismo sigurni u način njege, dovoljno je obratiti pozornost na njihova prirodna staništa i mjesta gdje najbolje rastu. Tako kava prirodno raste u podnožjima velikih stabala gdje je tlo vrlo plodno i uvijek vlažno. Prebacimo li takve uvjete u svoja četiri zida pa biljku redovito zalijevamo i prskamo, dobit ćemo maksimum od nje. Najbolji indikator vlage su upravo listovi: ako izgledaju klonulo, vrijeme je za zalijevanje.
Zdrava i sretna biljka ima sjajne i čvrste listove na čvrstim stabljikama - boje bijele kave. Najčešći problemi koji se javljaju prilikom uzgoja su opadanje lišća zbog premalo svjetlosti ili smeđi rubovi lišća i izgled bez sjaja prouzročeni, pak, zbog previše Sunčeve svjetlosti. Osušene listove uzrokuju previsoke temperature, a od štetnika ih najčešće napadaju lisne uši i plijesan.
Ako ste strpljiva osoba, željna novih izazova, možda je upravo kava arabica idealna biljka za vas jer će, osim plodovima, svojom sjajnom ljepotom zasjeniti većinu sobnih biljaka u okruženju.
Sjeme kave možete kupiti putem web shopa na www.vixa.com.hr po cijeni od 14,99 kuna.
KOJU TEGLU ODABRATI?
Sjeme kave sije se u teglicu promjera 10 cm, a tek kada biljke narastu oko 15 cm, rasađuju se svaka zasebno u teglice istog promjera. U njima ostaju sve dok ne narastu oko 25 cm. Budući da biljka kave ima dubok korijen, starije primjerke treba saditi u duboke tegle manjeg promjera (promjer 35 cm, dubine 50 cm).
KOLIKO PUTA ZALIJEVATI?
Preporučljivo je zalijevati jednom tjedno. Zalijevanje je preporučljivo: teglice promjera 10 cm – 50ml – jednom tjedno i tegle promjera >30 cm – 300ml – jednom tjedno.
Najbolji pokazatelj vlažnosti supstrata oko korijena biljke je bambusov štapić koji se ubode na mjesto između biljke i ruba teglice. Ako je štapić pri kraju vlažan i supstrat se lijepi za njega, biljku ne treba zaliti. Međutim, ako je štapić suh, biljku treba odmah obilnije zaliti.
Tekst i foto: Marija Martinović
