Vrlo su popularne patuljaste vrste drveća i grmlja, kao na primjer japanski javori, malene magnolije, cijepljene vrbe, maslina koja raste gotovo iz kamena, agrumi...
Kod mediteranskih vrsta mislite na zaštitu tijekom zime ili ih unesite u unutarnji prostor.
Kad je riječ o grmlju, uvijek je bolje izabrati niže. Pokušajte zamisliti kako izgleda korijen biljke, obično odgovara izgledu habitusa odnosno krošnje. Ako je biljka uska i visoka i njen korijen raste više u dubinu, znači da joj vijek trajanja u posudi neće biti suviše dug. Svjedoci smo sušenja tuja u žardinijerama na terasama kafića upravo iz tog razloga. Ne želim reći da je krivo izabrati tuju smaragd za žardinijere, već da teško da će doživjeti duboku starost!
Pri izboru bilja, naročito ljetnica za balkone i terase, bitno je izabrati vrste kojima će odgovarati orijentacija i uvjeti na balkonu ili terasi. Ljetnice možemo podijeliti na one koje vole sunce, polusjenu i sjenu, a finese pri izboru čini otpornost pojedinih vrsta na ekstremne uvjete.
Vrste koje će cvasti na istočnom balkonu su vodenike i petunije koje ne vole puno sunca, odnosno ne podnose sušu, na jugu će jakom podnevnom suncu odolijevati pelargonija, sanvitalija, bidens, vinka, osteospermum, gaura... dok će vrućine zapadnog balkona dobro podnositi bacopa, mediteranske vrste, sedumi i kaktusi.
Sjeverne balkone koji su većinu dana u sjeni uljepšavati će fuksije, obične i gomoljaste begonije. Ovo su samo smjernice, jer stroga pravila ne postoje, svaki balkon je svojevrsna mikroklima za sebe.
Ako vam ne uspije by the book, eksperimentirajte.
