Otrovna invazivna vrsta koja mijenja ljudski DNA širi se Amerikom, a pojavila se i u Hrvatskoj!

Iako je već dobro poznato da je divovski svinjski korov invazivna i toksična biljna vrsta čije se širenje već godinama sprječava, najnovije istraživanje američkih znanstvenika otkrilo je njezin šokantan učinak na ljudski DNA.

Kako se ispostavilo u recentnom istraživanju, čije je rezultate objavio portal earth.com, sok koji iz svojih cvjetova ispušta ova biljka pun je toksina koji mogu uzrokovati pečenje i bolne plikove ako dođe u dodir s kožom. Međutim, tu njegov negativan čunak ne staje.

Sok divovskog svinjskog korova se, kako su pronašli u novom istraživanju, stapa s DNA-om kože na mjestu gdje s njom dođe u dodir, a ukoliko je istovremeno izložena suncu, UV zrake tada pomažu u razgradnji DNA molekula, odnosno čine promjene u DNA na osobi koja je došla u doticaj s ovom biljkom.

Ovi rezultati još više uznemiruju s obzirom da je poznato da se divovski svinjski korov posljednjih godina prilično širi SAD-om, a nije nepoznata niti na Hrvatskim poljima gdje se uvijek tretira kao korov i suzbija njezino širenje.

Biljku je lako prepoznati po sićušnim bijelim cvjetovima koji izgledaju kao obrnuti kišobran. Može narasti i veća od dva metra, a svaka biljka ove vrste razvije i tisuću sjemenki radi čega se brzo širi. U Hrvatskoj je zabilježena u Međimurju 2009. godine, a kasnije su se sumnje pojavile na još nekim lokacijama, gdje su odmah poduzete potrebne mjere.

Porijeklom s Kavkaza, smatra se da se ovu biljku na tlo Europe još u 19. stoljeću dovelo kao ukrasnu, i to na područje Velike Britanije, a ubrzo se počela širiti i ostalim zemljama. U Americi je prvi put zabilježena u 20. stoljeću, i otada zadaje glavobolje poljoprivrednicima koji često prijavljuju njezino širenje na rubovima svojih usjeva.

Divovski svinjski korov inače cvjeta u kasno proljeće, a radi svoje veličine i otpornosti poguban je za mnoge druge biljne vrste. Njegovo je suzbijanje izazov jer, dok je za inače uspješno mehaničko uklanjanje potrebna posebna oprema, korištenje jakih herbicida teško je selektivno primijeniti pa stradavaju i okolne kulture.