Glavni likovi, protagonisti knjige "Iznad svega" autora Richarda Powersa su stabla, odnosno ljudi koji su pod utjecajem drveća ili će ljudi utjecati na njih. Knjigu za koju je autor osvojio Pulitzerovu nagradu 2019. godine je nedavno izdala Fraktura. Zanimljivo je da poznati duo serije "Igre prijestolja" ("Game of Trones") Benioff i Weiss razvijaju adaptaciju "Iznad svega" ("The Overstory") za Netflix. Mnogi se nadaju prvoj sezoni ove godine. No, knjiga je ipak knjiga, u ovom slučaju i to kakva...
Iako mi prvih par strana nije bilo lako za čitanje, malo kasnije smo se nekako stopile.
Richard Powers jedan je od najnagrađivanijih američkih autora. Povezuje znanost sa sadašnjim stanjem svijeta.
- Upisao je fiziku pa se prebacio na književnost, kreativno pisanje. Zatim se zaposlio kao programer, da bi brzo dao otkaz i dvije godine pisao svoj prvi roman, koji je povijesni. Njegovi interesi su raznovrsni, a svaki put kad se nečim bavi, bavi se time do kraja. Pritom ne docira i, kako je jedan kritičar za njega rekao, nikad nije dosadan - rekla je Lara Hölbling Matković, prevoditeljica koja je u tom svom radu i istraživala, tražeći podatke - imena biljaka na hrvatskom.
Na Frakturinoj tribini "U središtu interesa: Richard Powers - ‘Iznad svega‘", moglo se čuti i da autor ovom knjiom otvara enciklopediju biljnog svijeta čitateljima. No, on je autor fikcije, novele.
- Ja bih rekao da to nije fikcija, sve što je on opisao je točno. Moguće je da laiku, nekome tko nije botaničar, to zvuči fascinantno, ta komunikacija između stabala i sve što je on opisao, ali to postoji. Jasno, prolazimo često šumama, parkovima i gledamo na ta stabla kao statičke organizme koji su lijepi, zeleni, mašu granama na vjetru, a zapravo ne znamo što se sve događa u njima i da oni nas intenzivno vide, percipiraju i razmišljaju na drugačiji način. Ne onako kako mi to shvaćamo, ali definitivno Powers nije to izmislio - rekao je Vanja Stamenković, biolog i voditelj Botaničkog vrta PMF-a, kojem je dendrološka zbirka, zbirka drvenih biljaka, jedna od specijalnosti.
U novije vrijeme dokazano je da među drvećem postoji networking. Stabla komuniciraju, dijele nutrijente, pomažu mladicama da lakše narastu, i to sve preko micelija gljiva. Dokazano je, ali ljudi još o tome ne znaju, zato je, ustvrdio je V. Stamenković, ova knjiga toliko važna. Ovo sam i sama nekako oduvijek osjećala, valjda intuitivno ili logički, ali drago mi je bilo pročitati da to nije samo fantazija.
Knjiga je vrlo slojevita, ima jako puno podataka, biologije koju je autor pretočio u poeziju. Ima četiri cjeline, međutim dojam je da je kao devet pojedinačnih knjiga kad se radi o likovima i pričama. Sadrži čak 530 stranica.
- Posebna je po angažiranoj zamisli i literarnoj izvedbi. Knjiga je to koja govori, upozorava nas, donosi spoznaje za opstanak živog svijeta na planetu i izvedena je u fascinantnoj romanesknoj formi - istaknula je urednica Sanja Jovičić.
Richard Powers u ovom romanu hvata se ukoštac s pitanjem naše egzistencije na ovom planetu ako nastavimo nemilosrdno uništavati prirodu. Znamo li koliko nam šuma može pomoći, kako tijelom reagiramo čak i na kratkotrajan boravak među stablima? Roman donkihotovski pred nas donosi isprepletene priče o povezanosti prirode i ljudi, stabala i ljudi, tražeći da reagiramo, da se probudimo, stoji u najavi ove knjige. Powers o stablima piše s ljubavlju i nježnošću, svjestan kako o životu stabala, koja komuniciraju i brinu se jedna za druge, ovisimo i mi sami. Kroz priče devet pojedinaca različitih životnih puteva isprepleće univerzalnu priču o našoj prolaznosti, ali i neraskidivoj vezi prirode i čovjeka koju je nužno zaštititi kako bismo sami opstali. Devetero neznanaca nevidljivim je i dubokim korijenima, poput korijena šume, povezano ulogom drveća u svojim životima. Knjiga je aktualna danas kao i 2019. kad je dobila uglednu nagradu.
