Inspirirani glisnjakom Željka Findrika koji ima farmu kalifornijskih glista u Pokupskom, odlučili smo pred sebe staviti izazov - prema njegovim napucima napraviti vlastiti maleni glisnjak
Kad plijevim po vrtu i nerviram se zbog korova kojem je ova sezona idealna, ipak me više zaokupe i oraspolože glistice na koje naletim u gredicama. No, primijetila sam da ih baš nema previše jer su to novo napravljene siromašne ovogodišnje gredice. To je veliki znak da moram nešto učiniti! Nedavno sam bila u nabavi glistinca kod dragog gospodina Željka Findrika, poznatijeg kao Humko, koji me inspirirao i ohrabrio na ovaj pothvat te sa sjajem u oku nesebično podijelio sve svoje znanje vezano uz glisnjak. Njegovu farmu kalifornijskih glista od 50 legala možete naći u Pokupskom (0911610663). Prema Željkovim naputcima, naša mini farma glista trebala bi u osam mjeseci proizvesti kubik glisnjaka. Zašto nam je potreban glisnjak, tko su kalifornijske gliste, kako napraviti glisnjak itd. piše u nastavku.
Budući da je glavni cilj svakog organskog vrtlara osigurati dugoročnu plodnost tla “hraneći” ga raznim organskim materijalima, redovito dodavanje komposta jedan je od najboljih načina poboljšanja organske i humusne komponente tla koja pomaže izgraditi njegovu plodnu strukturu. Takva struktura omogućuje bolje iskorištavanje vode i hranjivih tvari u tlu, a tlo se lakše obrađuje i dugoročno osigurava bolje prinose. Mi u ZMAG-u provjereno i iskustveno garantiramo velike rezultate već nakon druge sezone dodavanja komposta u gredice.
Iako je najčešći način proizvodnje komposta korištenjem mikroorganizama, on se također može proizvesti i pomoću glista, odnosno glisnjakom. Glisnjak (glistinac, lumbrihumus) je humus kalifornijskih glista i predstavlja vrlo kvalitetno organsko gnojivo koje se dobiva preradom organskih otpadaka (ostaci voća, povrća, lišća, stajnjaka, ostataka hrane). Riječ je o izvrsnom, hranjivima bogatom organskom gnojivu i poboljšivaču tla, a najbitnije je to što sadrži hranjive tvari koje su topive u vodi jer se većina mikro i makro elemenata već nalazi u tlu, ali ih biljka jednostavno ne može apsorbirati. Glista razgrađuje i miješa hranjive sastojke i elemente potrebne biljkama za rast u jednostavnije spojeve koji su zatim dostupni biljkama. Možete ga dodati bilo kada i u bilo kojim količinama. Stavlja se direktno na korijen biljaka te se zagrne tlom i obilno zalije. Ne postoji mogućnost sagorijevanja biljaka, na što moramo paziti kod stajnjaka. Ovo prirodno gnojivo poboljšava strukturu tla, a sadrži i visoku koncentraciju korisnih bakterija i mikroba (sadrži 10 puta više mikroba nego običan kompost), mnoge makro i mikroelemente potrebne za razvoj biljke te biljne hormone rasta kao što su auxin i cytokinin. I još jedna bitna stavka, glistinac nema mirisa, tako da se ne morate brinuti za neugodne mirise oko kuće. Prava korist glisnjaka su milijuni korisnih mikroorganizama prisutnih u njima, koji jedu organsku tvar u tlu i otpuštaju hranjiva dostupna biljkama. U izmetu glista nalaze se i gljivice koje stvaraju simbiozu između njih i biljaka, a služe za prijenos vode i hranjivih tvari do korijena. One također zadržavaju vodu u tlu, zbog čega biljke tijekom sušnih razdoblja ne dožive “šok” uslijed visokih temperatura.
Za proizvodnju glisnjaka najčešće se koriste gliste Lumbricus rubellus i Eisenia fetida. Kalifornijske gliste nastale su pedesetih godina 20. stoljeća u Kaliforniji u pokušaju da se riješe problemi s fekalnim zagađenjem farmi (zagađenje podzemnih voda i sporo razgrađivanje biomase). Zašto su baš one kraljice glisnjaka? Vrlo su otporne, imaju mogućnost nastaviti život ako se presjeku jer se stvori opna na prekinutom segmentu koja sasvim zatvara prednji dio u kojem su srce, mozak i organi za probavu, a po spolu su hermafroditi. Bolje su za proizvodnju glisnjaka naspram “običnih kišnih” gujavica jer dulje podnose nedostatak kisika i veći raspon temperatura, sitnije su i zbog toga pokretnije, brže se razmnožavaju - već nakon 7 tjedana spolno su zrele, ne idu dublje od 20 cm u tlo pa ih lakše kontroliramo, dok se kišne gujavice kreću sve do 8 m dubine. Na jednom metru kvadratnom nalazi se otprilike 20.000 jedinki. Ono što je najnevjerojatnije je to da tijekom jednog dana svaka glista može proizvesti humusa u težini koja odgovara njenoj tjelesnoj težini. Samo zamislite da smo mi ljudi kao one, gdje bismo mi s time, a ionako već sada imamo velike probleme vezane uz gospodarenje otpadom.
Briga o glistama ne iziskuje puno posla. Većina glisnjaka rađena je od betonskih blokova, cigli ili dasaka na podlozi od crijepa, betona, žičane mreže, geotekstila ili starog tepiha. Na taj način štitimo gliste od krtica i voluharica koje mogu uništiti proizvodnju. Glisnjak napravite u vrtu na otvorenoj površini, nikako ispod voćki jer vrlo brzo korijenje počinje probijati i raditi štetu u potrazi za brzom i obilnom hranom.
Kako bi gliste mogle obavljati svoj posao moraju im se osigurati optimalna temperatura od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva, pH vrijednost od 6 do 7 i 80-postotna vlaga. Moramo pripaziti na temperaturu tijekom ljeta tako da ju smanjujemo polijevanjem vode po hrpi (odstajalom, nikada hladnom). Vlažnost glisnjaka određujemo stiskom šake. Kad ga stisnemo, iz glisnjaka treba kapljati kap po kap, nikako se ne smije iz njega cijediti tekućina, a ne smije ni biti suh. Tada će nam gliste otići u potragu za novim, boljim staništem. Ima nešto malo posla i preko zime, kada su gliste mirnije. Vrlo je bitno da se tada tavi deblji sloj svježeg stajnjaka koji je topao, tako da ih grije, a na vrh glisnjaka obavezno ide sloj slame kako bi gliste bile zaštićene od mraza. Priprema humusa traje oko 7 mjeseci. Kako uzeti glisnjak, a da u njemu nema glista? Da bi se gliste istjeralo iz gotovog glisnjaka, na vrh staništa se stavlja sloj od 10 cm svježeg gnojiva, na koji odmah one navale jer imaju potrebu za hranom. Zatim se taj stajnjak s glistama skine, a gotov glisnjak se suši desetak dana. Nakon sušenja slijedi usitnjavanje, a upakiran u vrećama može stajati i do 5 godina. Od jedne tone stajnjaka dobije se pola tone glisnjaka.
POSTUPAK IZRADE MINI FARME GLISTA
Korak po korak
1. Čišćenje terena
Iskopati malo dublje od dubine lopate
2. Izraditi drveni okvir 1 m širine, 1,5 m dužine i 60 cm visine
3. Na dno staviti mrežu, geotekstil, zatim sloj kartona
4. Staviti 10 cm debeli sloj stajnjaka star najmanje tri mjeseca (ne koristiti kokošji, koji je preintenzivan)
5. Pustiti startno leglo (200 l u kojima se nalazi minimum 10.000 glista), svaka tri mjeseca broj se udvostručuje
6. Prekriti slojem slame ili starim tepihom, kako biste gliste zaštitili od svjetlosti na koju su iznimno osjetljive, a tako se ujedno zadržava i vlaga staništa
Svakih 15 dana stavljati 10 cm novog sloja stajnjaka
Glisnjak nije neko moderno gnojivo koje se reklamira na sva zvona, ali pravi vrtlari i voćari ga koriste jer znaju što je najbolje. Ujedno je jeftino i još ga sami možete proizvesti. Kao organsko gnojivo, glisnjak je idealna zamjena za umjetna gnojiva u biljnoj proizvodnji jer ne onečišćuje tlo, zrak i vodu te je preporučljiv za ekološku proizvodnju. Bez glisti nema zdravog tla, bez zdravog tla nema zdrave hrane, a bez zdrave hrane nema zdravih ljudi. Započnite sa svojim malim staništem za gliste, osim što je to korak prema spasu svijeta, dobit ćete i kućnog ljubimca kojeg ne trebate šetati i previše se brinuti za njega, već naprotiv, od njega ćete imati veliku korist.
PRIMJENA HUMUSA
Glisnjak možete koristiti kao prihranu, zalijevanjem ili folijarno. Na litru vode koristite 1-2 decilitra glisnjaka. U vreću od gustog tkanja ili u najlonsku čarapu stavite glisnjak, potopite ga u vodu i ostavite ga tako preko noći u kanti. Idući dan talog možete koristiti kao gnojivo, a otopinom zalijevajte biljke. Ako ga želite koristiti folijarno (prskanjem lišća), glisnjak dobro procijedite kako ne biste začepili dizne prskalice.
- kod sadnje vrtova i cvjetnjaka koristi se 2 dcl
- za prihranu povrtnih kultura koristi se 1 dcl
- za voćnjake i vinograde koristi se 2-3 l
- kod travnjaka se posipa 2-3 dcl po kvadratu i obilno zalije
- kod sadnje lončanica miješa se sa supstratom u omjeru 1:1
NIKADA ne sijete sjeme u glistinac jer se može dogoditi da se u njemu nalaze jajašca, pa male gladne glistice,kad se izlegnu, pojedu korijen isklijale biljke.
