.jpg)
Ako ste i vi pomalo zaboravili najbolje od hrvatske kuhinje, evo mali podsjetnik na jela koju nitko ne bi trebao propustiti!
Dalmatinska peka
Sve jednostavno ima bolji okus ako je pripremljeno ispod peke. Jela ispod peke su se u nas pripremala od davnina, a savršen spoj povrća, mesa i začinskog bilja čini omiljeno jelo mnogih. Sok od mesa je ono što peku čini odličnom, ali ispod peke se ne mora pripremati samo meso, tu je i hobotnica te morski plodovi.
.jpg)
Teletina i janjetina ispod peke.
Teletina i janjetina ispod peke.
Poljički soparnik
O vrijednosti tradicije govori i podatak da je zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Najlakše ga je zamisliti kao veliku tanku pizzu nadjevenu blitvom i lukom pečenu na kominu, a kad je gotov, premazuje se maslinovim uljem i češnjakom. Poslužuje se izrezan na rombove - porcije koje se nazivaju kusovi. Običaj nalaže da se prvo izvade četiri kusa iz sredine pa se na to mjesto stavi drvena bukara s vinom.
Poljički soparnik.
Poljički soparnik.
Komiška pogača
Kraljica otoka Visa je upravo viška pogača, miljenica punjena inćunima, maslinovim uljem i lukom, a mnogi od nas obožavaju i njenu ''sestru'', komišku pogaču, koja uz sve navedene sastojke sadrži i rajčicu. Mnoge se rasprave vode oko toga je li bolja viška ili komiška pogača, ali pravi zaljubljenici u Vis i Komižu neće o tome raspravljati već će jednostavno vraški uživati i u jednoj i u drugoj.
Jota
Jota se u raznim varijantama pravi u brojnim zemljama Europe, a u Hrvatskoj svaka regija ima svoju verziju tog jela od kiseloga kupusa, graha, suhog mesa i krumpira. U nas je najpoznatija istarska jota, koja uz obilje češnjaka svakog ljeta šarmira tone Talijana, unatoč tome što je zimsko jelo.
Vitalac
Ili poznatije, brački vitalac. Vitalac se priprema tako da se janjeće (ili kozleće) iznutrice nabodu na dugačak ražanj te se omotaju janjećom maramicom i učvrste crijevima. Tako pripremljene iznutrice se okreću lagano na vatri nekih sat, sat i pol.
Pašta fažol
Što želimo od pašte fažol? Da nam maneštra od fažola bude savršeno pripremljena te da nam se pašta ne pretvori u kašu! Imamo za vas savršen recept s kojim nećete pogriješiti.
Torta hrapoćuša
Torta hrapoćuša je dobila naziv po istoimenom “čupavom” kamenu crvenkaste boje, a bila je torta koja je nastala od onoga što je jedino bilo dostupno otočkom čovjeku davnih vremena. Hrapoćuša ima dugu povijest, od nekih 300 godina, i neizostavna je torta na svim svečanim obiteljskim prigodama. Isto tako su na otocima i obali sveprisutni i cviti, keksi s aromom anisa, pandulati, keksi s bademima, paprenjaci, kroštule, fritule, karamelizirani bademi.
