Na prvi pogled ne bi se reklo, ali jagode pripadaju porodici ruža. Zbog svog oblika i boje bile su simbol božice Venere i u doba Grka i Rimljana rasle su samo kao divlje biljke. Onoga trenutka kad ih se počelo kultivirati (prve botaničke ilustracije datiraju iz 1454. godine), stvarale su se varijante većih ili manjih plodova, tamnije ili svjetlije boje (postoje čak i žute), i jagode su se sa šumskog puta preselile u vrt te postale svojevrsni voćni vjesnici proljeća. Zagovornici uživanja u njihovim aromama jedu ih samo oprane i možda mrvicu umočene u šećer.
Ljubitelji njihova okusa uživaju u kolačima i kremama, od jagoda se radi jedan od najtraženijih sladoleda (nakon čokolade i vanilije), a vrijedne domaćice kuhaju marmelade i pekmeze te rade sokove. Mogućnosti u njihovu uživanju su brojne i, što je najvažnije, odobrili su ih nutricionisti jer ovi mirisni sočni plodovi sadrže obilje vitamina C i A, željezo i folnu kiselinu, ublažuju upalne procese, mišićne bolove, pa čak i glavobolju jer umjesto acetilsalicilne kiseline, koju sadrži aspirin, posjeduju prirodne salicilate. Ali, možda niste probali jagode u slanoj varijanti. Kuhari ih kombiniraju s tamnim mesom, poput bifteka, svijetlim mesom (piletina, puretina, zečetina), ribom naročito lososom, a od njih rade i umake nalik na kečap. Pa, isplati se probati.
Tjestenina s umakom od jagoda i kozica
Salata od jagoda, povrća i feta sira
Ciabatta s povrćem i jagodama
Jagode s pačjim prsima
Tost s jagodama i povrćem
Hladna juha od jagoda
Rižoto od jagoda
Salata s jagodama, piletinom i gorgonzolom
Svinjsko pečenje s umakom od jagoda
