Jeste li ove jeseni već uživali u vrganjima? Ako jeste, svaka čast, priušitet si ih opet. Ako niste, vrijeme je da to pod hitno učinite. A prije nego što se bacite na jelo pogledajte što je o vrganjima za vas saznao naš Rene Bakalović.
- Postoji par odličnih načina da se vrganj prometne u glavno jelo. Npr., zelena salata obilno posuta mladim kuhanim grahom, sjeckanim lukom i sirovim tj. mariniranim vrganjima.
- Kako uživati u vrganjima uz što manje troška? Treba ih pripremiti bez termičke obrade. Najveći udio u sastavu gljiva je voda. Pečenjem, prženjem i kuhanjem voda ispari i vrganj se smanji.
- Pojam vrganj određuje vrlo raznolike gljive. Veliki je broj vrganja i vrganjevki. Čak i najugledniji stručnjaci spore se oko njihova broja. Rolf Singer je u svom glasovitom djelu “Agaricales in modern taxonomy” pobrojao i naveo 415 vrganjevki. Naši su stručnjaci, primjerice, samo na području Medvednice pronašli i opisali 23 gljive iz ove porodice.
- Hrvatska spada u zemlje čije su šume izrazito bogate vrganjima. Nalazimo ih u svim dijelovima, od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada, od sjevera do juga. Gljivari ih nalaze gotovo cijele godine, od ranog proljeća sve do zime. Na zagorskoj strani Medvednice, primjerice, pronađeni su i u siječnju. Drži se da su termalne vode uzrok ove pojave. U rujnu su obično najizdašnije.
- Najveći naš mikolog Ivan Focht opisao je u posebnoj brošuri vrganjevke, pod nazivom “Naši vrganji”, u izdanju Znanja iz 1987. godine.
- U novije vrijeme objavljena je knjižica “Vrganji, kraljevi prirode” u kojoj su opisana samo 32 vrganja i vrganjevke. Ivan Focht drži da je Boletus luridus, poznat kao vragolasti vrganj, najukusniji među vrganjima.