Povijest automobila krije mnoge zanimljive priče. Vjerojatno znate da je prvu dugu vožnju automobilom obavila žena i da je također žena zaslužna za izum brisača, no jeste li znali da je jedan Hrvat izmislio brzinomjer ili da je slijepac izumio tempomat. Ove i još mnogo drugih ludih zanimljivosti iz svijeta automobila donosimo u nastavku.
1. Izumitelj tempomata bio je slijep
Amerikanac Ralph Teetor, rođen 1890. godine bio je inženjer i izumitelj koji je oslijepio u dobi od 5 godina zbog toga što se igrao s nožem i ozlijedio oko (da, u to doba su se djeca ponekad igrala i s noževima).
Nakon godine dana od upale koja mu se razvila zbog ozljede Teetor je oslijepio na oba oka, no unatoč svojem hendikepu ostvario je impresivnu poslovnu karijeru. Njegov najzanimljiviji izum bio je tempomat, a na ideju za njega je došao iz prilično bizarnog razloga.
Naime, smetala ga je navika njegovog privatnog vozača da mijenja brzinu vožnje ovisno o tome razgovara li s njime ili ne. Teetor je na tempomatu radio 10 godina, a patent je prijavio 1945. Prvi automobili s tempomatom pojavili su se 1958. godine.
2. Hrvat je izumio brzinomjer
Istarski izumitelj Josip Belušić, rođen je u okolici Labina kao Giuseppe Bellussich, školovao se u Pazinu, a studirao u Beču. Radio je kao profesor u Kopru. Godine 1889., na svjetskoj izložbi u Parizu (za koju je sagrađen i Eiffelov toranj, Belušić je predstavio izum nazvan Velocimetar. Iste godine pariške su vlasti raspisale javni natječaj za mjerenje usluge prijevoza gradskim kočijama (preteče taksija) s namjerom da se stane na kraj prevarantima.
Prijavljeno je više od stotinu uređaja, a pobijedio je Belušićev koji je već godinu dana kasnije ugrađen u prve kočije. Osim mjerenja brzine kretanja uređaj je precizno bilježio vrijeme polaska kočije i koliko puta i koliko dugo se kočija zaustavljala.
Kasniji moderni brzinomjeri, taksimetri i tahografi napravljeni su na osnovi izuma ovog Hrvata. Nažalost, Josip Belušić nije se obogatio od svojeg izuma. Nakon 1900. godine nestaje mu svaki trag, pa se ne zna ni kada je i gdje umro. Pretpostavlja se da je zbog siromaštva prodao prava na patent. Kopija Belušićeva brzinomjera nalazi se u Muzeju policije u Zagrebu.
3. Prva kazna na svijetu zbog brzine - od 13 km/h
Prva kazna za prebrzu vožnju na svijetu izdana je 1896. za vožnju brzinom od 13 km/h stanovitom Walter Arnoldu u gradu Paddock Wood u Velikoj Britaniji. Arnold je jurio čak četiri puta brže od maksimalne dozvoljene brzine koja je za aute tada iznosila 2 milje na sat (3,2 km/h).
Bizarno, uhvatio ga je policajac na biciklu, a nakon što je došao do daha napisao mu je kaznu od 4 britanske funte. Nije to bilo uopće malo novca, naprotiv. U današnjoj vrijednosti, ako se u obzir uzme inflacija, taj iznos bi vrijedio oko 440 funti ili oko 510 eura.
5. Prvi auto radio je napravljen prije 101 godinu, a vlasti su ih htjele zabraniti
Godine 1922. Chevrolet je predstavio prvi auto radio i ubrzo je počela ugradnja u prve automobile. Međutim, prvi uređaji su bili vrlo skupi i nevjerojatno glomazni, s ogromnim baterijama, zvučnicima i antenama koji su jedva stali u i na automobil. Radiouređaji Motorola iz 1930-ih bili su manje nezgrapni i lakši za korištenje pa su polako dobivali na popularnosti.
Zbog toga su u nekim američkim saveznim državama Massachusettsu i Missouriju 1930-ih vlasti predložile zakone o zabrani auto radija. U prilog tome tvrdili su da radiji uzrokuju nesreće jer su vozači koji ih slušaju previše rastreseni da bi obratili pozornost na cestu.
Također su tvrdili da neke vrste programa zapravo uspavljuju vozače za volanom. Zabrane na kraju nisu prošle, a automobilski radio se masovno počeo ugrađivati tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.
5. Prvi električni automobil napravljen je prije skoro 200 godina
Ne, električni automobili nisu izum novog doba, nisu čak ni iz 20. stoljeća, zapravo prvi električni auto napravljen je mnogo prije prvog benzinca, davne 1832. godine. Njegov izumitelj zvao se Robert Anderson, Škot koji je razvio kočiju pokretanu primitivnim baterijama koje su se mogle puniti.
No trebalo je sve do 1870. godine da krene kakva-takva proizvodnja električnih auta. Tek krajem 19. stoljeća električni automobili su postali donekle popularni i neko vrijeme se činilo da će pobijediti bučne benzince koji su izbacivali oblake dima. No na kraju znamo koja vrsta auta je prevladala.
Ne, nije to bilo zbog malog dosega (često samo nekoliko desetaka kilometara), jer auti su u tada dnevno radili vrlo malo kilometara, već zbog infrastrukture. Struja za punjenje u to je vrijeme bila rijetkost, a mnogo je brže i lakše bilo razviti mrežu prvih benzinskih postaja.