Nije uvijek sasvim jasno zašto, ali događa se. I to često. Čak se može reći da je vožnja u suprotnom smjeru po autocesti na neki način naš "nacionalni sport". U proteklih sedam i pol godina, naime, na dionicama kojima upravljaju Hrvatske autoceste zabilježeno je nestvarnih 1406 slučajeva u kojima je vozač - iz uglavnom samo njemu poznatih razloga - promašio smjer kretanja i autocestom se krenuo voziti u suprotnom smjeru, ususret vozačima koji najčešće nisu niti znali kakva im opasnost prijeti.
Donosimo video kompilaciju najopasnijih i najnevjerojatnijih primjera vožnji u suprotnom smjeru autocestom koje su zabilježile HAC-ove kamere u proteklih sedam godina.
Ovako veliki broj slučajeva vožnje u suprotnom smjeru neke će možda iznenaditi, jer ne završe svi u novinskim izvještajima. Posebno oni koji nemaju tragične posljedice i prođu bez smrtnog ishoda. No, puno je i onih koji privuku pažnju medija. Posljednji nama poznat slučaj dogodio se nedavno, u lipnju 2022. Gospićanin T.F (37), piše u novinskom izvještaju, 14. lipnja se u noćnim satima pod utjecajem više od 1,5 promila alkohola u krvi čak 11 kilometara vozio u suprotnom smjeru po autocesti A1 te pritom prošao cijeli tunel Sveti Rok, nakon Male Kapele drugi najduži u Hrvatskoj.
Da stvar bude gora, nije se zaustavio čak niti kad su ga pri izlasku iz tunela u daljnjoj vožnji pokušali spriječiti dežurni vatrogasci, već se okrenuo i nastavio vožnju kroz tunel Sveti Rok sve dok ga nije presrela policija i na licu mjesta ga uhitila zbog obijesne vožnje.
Ovaj slučaj koji se dogodio oko jedan sat ujutro, u trenutku kad igrom slučaja nije bilo drugih vozača u blizini, slikovito prikazuje kako je kod ovakvih prometnih incidenata najvažnije imati sreće. Takve je manevre, naime, teško predvidjeti, a ništa lakše ih nije niti spriječiti. Koliko god u Hrvatskim autocestama tvrdili da će novi sustav digitalnih kamera ubrzati reakciju odgovornih službi, činjenica jest da vozači niti u budućnosti neće moći računati na to da ih se na vrijeme upozori na opasnost.
Tih novih 1700 digitalnih kamera čija se ugradnja planira dovršiti do kraja 2022. u ovakvim slučajevima neće značiti puno, jer koliko god bile umrežene te imale dobru rezoluciju ipak nisu svemoguće. Kad vozač krene juriti pogrešnim smjerom do nesreće može doći za svega nekoliko sekundi, što je prekratko vrijeme da vozači budu upozoreni.
Čak i ako se nekim čudom baš u tom trenutku nađu blizu jedne od 484 nosivih konstrukcija s promjenjivom prometnom signalizacijom, postavljenih diljem dionica kojima upravlja HAC. Dakle, i u buduće će ishod po vozače koji bezbrižno krstare autocestom prvenstveno u ovakvim situacijama ovisiti o sreći, što potvrđuje i pogled na proceduru predviđenu u kriznim događajima.
Po dojavi o vožnji u suprotnom smjeru, o čemu službe Hrvatskih autocesta najčešće dobivaju od “korisnika autoceste” (dakle, uglavnom od vozača koji su čudom prošli neokrznuti pri susretu s vozilom koje im se iz vedra neba našlo pred očima), predviđeno je da se na svjetlosnoj signalizaciji postavi prometni znak opasnosti kojom se vozila svjetlosnom signalizacijom preusmjeravaju u voznu traku uz ograničenje brzine od 40 km/h, a istodobno se o toj situaciji obavještava policija i ophodarske službe.
Iz ovoga je jasno da je proces zaustavljanja nesavjesnog vozača koji se upustio u vožnju suprotnim smjerom dugačak i složen, ali i da u ovakvim situacijama koncesionari autoceste nemaju spasonosno rješenje. Vozači se, naime, preusmjeravaju u vozni trak jer statistika pokazuje da vozači za vožnju u pogrešnom smjeru uglavnom koriste pretjecajnu traku, pa je samim time ona vozna sigurnija. Ili bi to trebala biti. No, jamstva da će se tako zbilja i odigrati ovaj nezgodan susret na autocesti zapravo nema.
Svojevrsnu utjehu za sve koji su se čitajući ovaj tekst uplašili za svoju sigurnost tako predstavlja jedino podatak da posljednjih godina ipak pada broj slučajeva vožnje u suprotnom smjeru po našim autocestama. Dok je, primjerice, 2017. zabilježeno čak 316 takvih incidenata - što znači da se te godine u prosjeku gotovo svaki dan netko zabunio i vozio suprotnim smjerom - 2020. ih je zabilježeno 94, da bi 2021. broj slučajeva porastao na 147. To nije zanemarivo, ali je kudikamo manje nego je to bio slučaj prije pet, šest godina.
Naravno da je svoju ulogu tu odigrao koronavirus, koji je prije nešto više od dvije godine uvelike desetkovao promet na autocestama, no padu broja slučajeva vožnje u suprotnom smjeru zasigurno je pridonijela i 3D horizontalna signalizacija koju se počelo postavljati 2019.
Da oznake koje stvaraju optičku varku i djeluju poput umjetnih izbočina itekako imaju smisla pokazuju i brojke iz prvih sedam mjeseci 2022., uključujući i one za srpanj u kojemu se tradicionalno bilježi najveći broj slučajeva vožnje u suprotnom smjeru po autocesti. Iako se u 2022. promet na autocestama uvelike vratio na pretkoronaška vremena, pa ga čak tijekom udarnih turističkih vikenda i premašivao, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježeno je relativno malo ovakvih incidenata - njih 82. Ovo je dobar dokaz da je neke stvari bolje spriječiti, nego liječiti.
Zakon je jasan, ali... Divljacima prijeti kazna od 20.000 kn i do tri godine zatvora
Često znamo reći da nejasne, teško provedive ili nedovoljno oštre zakonske odredbe stimuliraju bezakonje u prometu, no to u slučaju vožnje u pogrešnom smjeru po autocesti zbilja nije slučaj. Sankcije za ovaj potez, naime, predviđene su prema čak dva zakona. Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 49. predviđa opipljivu kaznu od 10.000 do 20.000 kn za vozače koji se odluče na autocesti voziti suprotnim smjerom.
Osim toga, takav se manevar smatra i kaznenim dijelom obijesne vožnje, pa vozačima koji se upuste u ovaj suludi manevar tako ne prijeti samo paprena novčana kazna, nego i kazna zatvora do tri godine. Problem je, međutim, što očito niti ozbiljne sankcije nisu dovoljno stimulativne da se ovom nesretnom, iznimno rasprostranjenom običaju jednom za uvijek stane na kraj.
Ljeto najriskantnije Najveća opasnost od vozila u pogrešnom smjeru je u srpnju
Nemoguće je predvidjeti kada će se netko odlučiti na vožnju suprotnim smjerom po autocesti, no podaci koje smo dobili od Hrvatskih autocesta pokazuju da šanse za taj nemili događaj izuzetno rastu u srpnju, što i ne čudi s obzirom na to da je to mjesec kad mnogi odlaze na godišnje odmore i promet je općenito pojačan.
U toj masi vozača, nažalost, uvijek ima i onih koji se ponekad iz nepažnje, a ponekad iz čistog hira odluče na jurnjavu u pogrešnom smjeru. Od 1406 ukupno zabilježenih slučajeva vožnje u pogrešnom smjeru u posljednjih sedam i pol godina, njih čak 206 ili gotovo svaki sedmi dogodio se upravo u mjesecu najvećih migracija. Samim time, tada treba biti posebno oprezan, no to ne znači da se treba pretjerano opustiti tijekom drugih mjeseci. Barem ne u Hrvatskoj.