Sustavi start/stop ugrađeni su u gotovo sve nove automobile kako bi se smanjile CO2 emisije i potrošnja goriva. Postoji niz različitih sustava na tržištu, ali svi u osnovi rade istu stvar, gase motor kada on nije potreban. Ovdje ćemo se koncentrirati samo na sustave u benzinskim i dizelskim motorima bez hibridne tehnologije koji motore isključivo gase kada su automobili već zaustavljeni te ih pokreću uvijek kada se popusti pritisak na kočnicu ili se automobil ubaci u brzinu.
Jasno je da takvi sustavi mogu uštedjeti gorivo u gradskim uvjetima vožnje s mnogo stajanja i zaustavljanja. No mnogi ih ne koriste jer im smetaju ili se boje da su štetni za motor i akumulator automobila. U nastavku ćemo odgovoriti na neka česta pitanja vezana uz start/stop sustave, između ostaloga i na to koliko zapravo štedi, kako funkcionira te utječe li kako na "zdravlje" motora i akumulatora.
Kako rade start/stop sustavi?
Najnovija stop-start tehnologija, pokreče automobile praktično identično kao i klasični starteri motora, no elektromotori koje koristi elektropokretač start/stop sustava su snažniji, pokreću motor automobila brže, robusniji su i izdržljiviji te tako omogućuju mnogo veći broj ponovnih pokretanja prije nego što se pokvare. Dakle, start/stop sustav radi isto kao klasičan elektropokretač motora, no u stanju je to raditi mnogo češće, brže i mnogo više puta.
Šteti li start/stop motoru?
Klasičan automobil bez ovog sustava u prosjeku tijekom svojeg životnog odradi do 50.000 gašenja i pokretanja motora. Kod modela sa start/stop sustavom to se drastično povećava, u principu i na 500.000 tisuća pokretanja i gašenja motora tijekom životnog vijeka. Zbog toga su proizvođači automobila i dobavljači komponenti poduzeli su mnoge korake kako bi osigurali da motori automobila ne pate dodatno zbog start-stop sustava. Ova tehnologija će se uključiti tek kada motor postigne radnu temperaturu, te će se deaktivirati i ponovno pokrenuti motor ako temperatura motora i ulja tijekom trajanja padne. Tako je izbjegnuto hlađenje motora i njegovo ponovno pokretanje na niskim temperaturama kada ulje u motoru ne podmazuje optimalno sve komponente.
Motori namijenjeni za start/stop sustave znatno su modificirani. Nakupljanje čađe i trošenje turbine smanjeni su na minimum zahvaljujući složenim značajkama upravljanja motorom. Motor će također, dok je privremeno ugašen maksimalno spriječiti vraćanje ulja u karter, tako da pokretni dijelovi ostanu optimalno podmazani do novog pokretanja.
Temeljna komponenta motora i jedna od najvažnijih je koljenasto vratilo ili radilica. Kada motor radi, radilica i glavne površine ležaja zapravo se ne dodiruju, već su odvojene super-tankim slojem ulja koje se dovodi pod pritiskom oko površina ležaja djelovanjem rotirajuće radilice. Taj se proces naziva "hidrodinamičko podmazivanje".
Ali kada se motor zaustavi te dvije metalne površine dolaze u dodir. Kad se motor ponovo pokrene, postoji neko vrijeme prije nego se dvije površine razdvoje uljnim filmom. Tada dolazi do najvećeg trošenja motora. Korištenje stop-start sustava znači da se takve situacije događaju i deset puta češće što bi u pravilu trebalo dovesti do mnogo bržeg "trošenja motora".
No de se to ne bi dogodilo proizvođači ležajeva razvili su nove materijale koji imaju bolja svojstva "samopodmazivanja", odnosno izuzetno su skliski te imaju do 50 puta niži koeficijent trenja od konvencionalnog aluminijskog ležaja. Zbog toga mogu lako izdržati životni vijek motora opremljenog start/stop funkcijom.
Još jedan faktor koji pomaže da se motor ne troši su ulja. Moderna motorna ulja sadrže paket aditiva koji se sastoji od složenog kemijskog koktela i znatno smanjuju trenje, te daju trajniji uljni film na kritičnim dijelovima.
Dakle start/stop sustav osjetno više opterećuje motor, no on bi zbog novih materijala, tehnologija i ulja trebao biti u stanju to izdržati. Izgleda da je tako i u praksi, jer auti sa start/stop sustavima su na masovno tržištu već duže od deset godina i u to vrijeme nije zabilježeno da se njihovi motori učestalije kvare od motora koji nisu opterećeni tim sustavom.
Štedi li start/stop uopće gorivo?
Odgovor je ovdje - da, no ne uvijek. U situacijama kada stojite dok motor radi u praznom hodu, kao što je gužva u prometu ili čekanje zelenog svjetla na semaforu, uštedjet će onoliko goriva koliko bi motor potrošio dok automobil miruje.
U modernim automobilima je to najčešće između oko 0,5 i oko 2 litre goriva na sat (ovisno o tehnologiji i veličini motora). Dakle, vozite li mnogo po gradu i stojite li pola sata u takvim situacijama svaki dan, uštedjet ćete od oko 0,25 do 1 litre goriva dnevno. To je do oko 500 eura financijske uštede za gorivo godišnje i do oko 9 kg CO2 manje u atmosferi.
Koliko će goriva određeni vozač zapravo uštedjeti u potpunosti ovisi o tome gdje on najčešće vozi. Vozač koji većinu kilometara napravi na otvorenoj cesti bez semafora i zaustavljanja, neće uštedjeti zapravo skoro ništa. Slično je i s vozačima koji rade manje Start/stop sustav je dizajniran za smanjenje emisija u urbanim područjima, izvan njih nema previše koristi od njega.
Ima li start/stop sustav ozbiljnih mana?
Osim što nekim vozačima subjektivno smeta start/stop sustav ima i nekih konkretnih mana. Vrlo ej vjerojatno da će zamjenski akumulator za automobil s ovim sustavom biti osjetno skuplji, no nije vjerojatno da ćete ga morati mijenjati češće.
Specijalni start/stop akumulatori su dizajnirani da izdrže ovakva opterećenja i traju podjednako kao i "obični". Prilikom zamjene mora se paziti da se ugradi odgovarajući, ali i skuplji akumulator za start/stop sustav jer konvencionalni olovni akumulator brzo će se pokvariti i mogao bi uzrokovati kvar na automobilu sa sustavom start/stop sustavom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....