Jasno je da električni automobili nisu ugljično neutralni i toliko "čisti" kako se predstavljaju ako se gleda cijeli put od vađenja minerala za baterije, preko života na cesti do reciklaže, pa tako EU planira stroža pravila za nabavu i recikliranje baterija istih. Zato će prema planovima EU već od srpnja 2024. proizvođači morati prijaviti cjelokupni ugljični otisak svojih baterija, od rudarenja, proizvodnje, do recikliranja.
S tim podacima, EU će postaviti maksimalne granice CO2 za baterije koje bi mogle stupiti na snagu već u srpnju 2027. godine, što će za neke proizvođače biti velik zalogaj. Naime, Europska unija postigla je dogovor koji ima za cilj učiniti baterije za električna vozila održivijima, sigurnijima i lakšima za recikliranje.
Bilo je riječi i o svojevrsnoj "putovnici za baterije" koja bi mogla predstavljati novi veliki izazov za proizvođače. Prema Business Insideru, riječ je o prijedlogu i novom načinu dokumentiranja "životnog ciklusa" svake baterije u automobilima, od podrijetla do konačnog recikliranja svih komponenti, na inicijativu javno-privatnog saveza Global Battery Alliance. Alijansa je osnovana na Svjetskom ekonomskom forumu 2017. godine i sastavljena od javnih interesnih skupina, automobilskih kompanija, proizvođača baterija i rudarskih tvrtki.
Nadaju se da će moći pratiti put baterije od vađenja sirovine, preko prerade i proizvodnje ćelija, do recikliranja, ili korištenja za druge svrhe nakon vijeka trajanja u automobilima. Ideja je da se pomogne proizvođačima baterija i automobila pri ispunjavanju njihovih proizvodnih ciljeva, ali uz smjernice održivosti.
A još 2019. je Amnesty International osudio industriju električnih vozila jer se predstavlja kao prijatelj okoliša dok proizvodi baterije upotrebom fosilnih goriva i neetično prikupljenim materijalima. Tada je u priopćenju organizacije objavljenom povodom Nordijskog samita o električnim vozilima u Oslu stajalo je da je proizvodnja baterija štetna za okoliš i ozon zbog emisije ugljika, dok je izvlačenje minerala upotrebljenih u baterijama povezano s kršenjem ljudskih prava poput dječjeg rada.
"Električna vozila ključ su udaljavanja industrije vozila od fosilnih goriva, no oni trenutno nisu etični kako bi htjeli da ih vidimo, a kako se prikuplja kobalt, mineral esencijalan za proizvodnju baterija za električne automobile, moglo bi se kazati kako je riječ o pravoj priči strave i užasa", stajalo je u izjavi.
Kako trenutno stoje stvari po tom pitanju donosi studija Lead the Chargea, a prema njihovim podacima od svih proizvođača Mercedesov opskrbni lanac električnih vozila najbolje je rangiran među konkurentima u smislu utjecaja na klimu. Nadalje, Teslin učinak je u najboljem slučaju osrednji, a kineski proizvođači ocjenjuju se najlošije.
Tablicu rezultata opskrbnog lanca električnih vozila inicirala je skupina partnera za bolju održivost uključujući Sierra Club, Transport and Environment, Investor Advocates for Social Justice i Sveučilište Colorado Boulder u SAD.
"Kampanja potiče proizvođače automobila da iskoriste priliku bez presedana koju nudi prijelaz na električna vozila (EV) kako bi radikalno transformirali svoje opskrbne lance kako bi bili pravedni, održivi i 100 posto bez fosilnih goriva", napisala je u izjavi sveučilišna zaklada First People Worldwide. "S druge strane, također podiže svijest o ljudskim pravima i pravima starosjedilačkih naroda, klimi i utjecajima na okoliš koji se javljaju u lancima opskrbe automobilima, s posebnim naglaskom na čelik, aluminij i baterije."
Od mogućih 100 bodova, Mercedes je dobio ekološku ocjenu od 37 posto prema tablici rezultata Lead the Charge, koja je osmišljena u partnerstvu s agencijom Pensions & Investment Research Consultants za proučavanje "napora proizvođača automobila da opskrbni lanci za električna vozila osiguraju pravedno, održivo i bez fosilnih goriva".
Lead the Charge istaknuo je Mercedesove napore da smanji sveukupne emisije u opskrbnom lancu čelikom i aluminijem iz odgovornih izvora, njegove "hvale vrijedne napore" da više reciklira te njegove "politike i mjere vodeće u industriji za provođenje učinkovite dubinske analize ljudskih prava".
Grupa ipak primjećuje da je njemački proizvođač automobila tek neznatno bolji od najbližih konkurenata, uključujući Ford i Volvo, koji su postigli rezultate od 30 bodova.
Ocjena Tesle s obzirom na trenutnu proizvodnju i ciljeve je relativno loša, a organizacija je napomenula da je "riječ o industriji s najgorim rezultatima u otkrivanju Emisije razine 3 (Scope 3) koje se odnose na upotrebu proizvoda koje sektor proizvodi i da nije imala znanstveno utemeljene ciljeve za svoj lanac opskrbe. Međutim, proizvođač automobila ima "izvrsnu evidenciju" u proklimatskom lobiranju i ima konkretne obveze u pogledu detaljne analize ljudskih prava - iako je njegova evidencija s vlastitim zaposlenicima prilično loša.
Hyundai i Kia imali su još lošije rezultate, pri čemu je Hyundai dobio ocjenu 9 od 100 za klimu i utjecaj na okoliš, te 13 od 100 za ljudska prava i društvenu odgovornost, što je rezultiralo ukupnim rezultatom od 11 posto. Kia je dobila ukupnu ocjenu od 6 posto. Organizacija je primijetila da Hyundai “ima neke politike prava radnika, ali one su očito manjkave: izvješća su razotkrila Hyundai za dječji rad kod dobavljača i jedne američke podružnice, velika kršenja sigurnosti na radnom mjestu u Južnoj Koreji, a suočava se i s tužbom za rasnu diskriminaciju u SAD".
Ipak, najlošije od svih prolaze Chery i BYD, koji su oba postigli nule, dok je GAC bio samo neznatno bolji s ukupnim rezultatom od jedan posto, a Geely je uspio postići samo rezultat šest od 100. Loši rezultati ovih proizvođača automobila su uglavnom zbog nedostatka otkrivanja emisija pri čemu organizacija napominje da je "zbog nedostatka otkrivanja svih mjerenih pokazatelja" BYD bio "jedan od rijetkih proizvođača automobila koji je postigao 0% u obje kategorije".
Iako je Mercedes od rijetkih proizvođača automobila s eksplicitnom obvezom poštivanja prava autohtonih naroda u cijelom proizvodnom lancu, Lead the Charge primjećuje da automobilska EV industrija generalno ne stoji dobro u ovoj kategoriji.
Galina Angarova, izvršna direktorica Cultural Survival, objasnila je hitnu situaciju s kojom se suočavaju domorodački narodi u prijelazu na zeleno gospodarstvo.
"U ovoj tranziciji, domorodački narodi suočavaju se s novim valom pojačanog vađenja minerala kao što su bakar, nikal, kobalt i litij, koji su ključni u razvoju baterija za električna vozila i druge tehnologije", izjavila je, dodajući da su "autohtone zemlje, teritoriji i resursi pod izravnom prijetnjom kako potražnja za tim mineralima raste”.
Kate R. Finn, izvršna direktorica First Peoples Worldwide, naglasila je potrebu davanja prioriteta riziku prava domorodaca za tvrtke na tržištima električnih vozila i novih energetskih tržišta. "Trenutno se 54 posto tranzicijskih projekata kod vađenja minerala iz Zemlje na globalnoj razini nalazi na, ili u blizini teritorija autohtonih naroda.
Samo u SAD-u se više od 97 posto nekih metala nalazi unutar 60 kilometara od rezervata, poput nalazišta litija u Nevadi” rekla je. A to se odnosi samo na SAD. Najveća nalazišta Litija u Čileu i Boliviji ili kobalta u DR Kongu također su u blizini zajednica domorodačkog stanovništva.
Pozicija Proizvođač Postotak bodova
1 Mercedes-Benz 37%
2 Ford 33%
3 Volvo 31%
4 Volkswagen 23%
5 Stellantis 22%
6 BMW 22%
7 Renault 18%
8 GM 15%
9 Tesla 14%
10 Nissan 12%
11 Hyundai 11%
12 Toyota 6%
13 Geely 6%
14 Kia 6%
15 Mitsubishi 6%
16 GAC 1%
17 BYD 0%
18 Chery 0%