Uređaj protiv blokiranja kotača (ABS) i elektronička kontrola stabilnosti (ESP) ugrađuju se već godinama, a spasili su milijune života. Europska komisija sad ide korak dalje i Uredbom 2019/2144, koja je na snagu stupila 6. srpnja, proizvođačima koji svoje automobile žele prodavati na tržištima Europske unije nalaže obaveznu ugradnju još osam sigurnosnih sustava.
Cilj? Daljnji pad broja prometnih nesreća, odnosno broja ozlijeđenih i smrtno stradalih u prometu, koji je u padu već godinama na području čitave EU, odnosno ostvarenje zacrtane strategije Vision Zero, čiji je ambiciozni cilj broj stradalih i teško ozlijeđenih na EU prometnicama što više približiti nuli do 2050.
Uredba o obaveznoj ugradnji osam sigurnosnih sustava se, dakle, odnosi na sve novouvedene tipovi vozila (automobili, kombiji, kamioni, autobusi...) na tržištu Europske unije od 6. srpnja 2022., a od 7. srpnja 2024. ta obaveza će se proširiti i na sva nova vozila u prodaji, neovisno je li riječ o modelu koji tek dolazi na tržište ili je u ponudi već godinama.
Sveukupno je riječ o osam sigurnosnih sustava, koji se ionako već ugrađuju u skuplje automobile – od upozorenja na umor i crne kutije do automatskog kočenja u nuždi i inteligentne prilagodbe brzine (ISA).
Nije, međutim, zlato sve što sja. Za nešto više od dvije godine, dakle, baš svako vozilo u salonu morat će imati ugrađen sustav koji pomoću kamere, navigacije i GPS sustava sam prepoznaje propisano ograničenje brzine na određenoj prometnici te zvukom, vibracijom ili čak privremenim ublažavanjem odziva na gas upozorava vozača da vozi prebrzo.
Ta tehnologija, tvrde u Europskoj komisiji, trebala bi stati na kraj vozačima sklonima prebrzoj vožnji i odgovornima za trećinu prometnih nesreća s najtežim ishodom.
Praksa bi, međutim, mogla lako pokazati da sustav ISA ipak nije tako učinkovit. Premda mu je cilj spriječiti prekoračenje brzine, zamišljeno je da vozač u svakom trenutku ima punu kontrolu nad vozilom i po želji može premostiti elektroniku, primjerice, još snažnijim pritiskom na papučicu gasa.
Nije, dakle, zamišljeno niti da inteligentna prilagodba brzine bude vezana uz automatsko kočenje, pa čak niti da se elektronika ponovno aktivira nakon što se vozač u vožnji ogluši na upozorenje. U takvom scenariju, naime, sustav će se ponovno pokrenuti tek kad vozač ponovno da kontakt ili otključa vozilo, pa će sustav ISA zauzdavati brzinu u sličnoj mjeri koliko i zvučno upozorenje može pridonijeti odluci da vozač veže sigurnosni pojas.
Čak i u manjoj, jer često iritantan zvuk upozorenja za nevezani pojas nije moguće isključiti dok ne prođe zadano, programirano vrijeme njegovog trajanja, dok je inteligentni nadzor brzine lako premostiti već pritiskom na papučicu gasa. Samim time, ISA će biti učinkovita samo kod vozača koji nesvjesno, zbog trenutačne nepažnje, prekorače ograničenje brzine, ali ne i kod onih koji sasvim svjesno odluče voziti brže nego je predviđeno zakonom.
Djelotvornost inteligentnog nadzora brzine pritom će biti još ograničenijeg karaktera u zemljama poput naše, gdje se vozači služe automobilima u prosjeku starima gotovo 15 godina. Tu će, naime, trebati proći još dosta vremena da ovaj sustav uopće bude prisutan u većem broju vozila, obzirom da obveza ugradnje u rabljene nije predviđena, a često niti tehnički moguća.
Nova uredba
Uredba se odnosi samo na nove modele, koji na tržište stižu nakon 6. srpnja 2022. Nije predviđena naknadna ugradnja u postojeće
Upozorenje na umor
Sustav registrira umor vozača snimajući pokrete oka i zjenice, odnosno upravljača, ali i bilježeći vrijeme od početka putovanja. U slučaju da prepozna znakove umora, zvučnim i svjetlosnim signalom podsjetit će ga da je vrijeme za stanku i šalicu kave.
Priključak za alkotester
Kad piješ, ne vozi. Od srpnja svi novi automobili moraju imati ugrađen standardni priključak, odnosno sučelje za naknadnu ugradnju imobilizatora u slučaju pokušaja vožnje pod utjecajem alkohola. Europska komisija pritom još nije odredila karakteristike samog uređaja (alkotestera).
Pomoć za vožnju unatrag
Prilikom parkiranja i vožnje unatrag događaju se brojne nesreće. Sustav pomoći za vožnju unatrag zahvaljujući kamerama i senzorima prepoznaje pješake i prepreke iza automobila, na što upozorava vozača zvučnim i svjetlosnim signalom.
Pomoć pri kočenju u nuždi
Lidar, radar ili kamera otkrivaju i upozoravaju vozača na mogući sudar s drugim vozilima ili preprekama (pješaci, biciklisti, psi…). Izostane li njegova reakcija, samostalno interveniraju kočenjem ili čak zakretanjem upravljača.
Upozorenje na izlazak iz traka
Krene li automobil izlaziti iz vozne trake, a da vozač pritom nije dao žmigavac (što znači da nije imao namjeru), sustav će svjetlosnim i zvučnim signalom, odnosno podrhtavanjem upravljača ili sjedala upozoriti vozača, a po potrebi i sam zakrenuti upravljač.
Upozorenje na naglo kočenje
Krene li automobil ispred vas usporavati stopom većom od 6 metara u sekundi na kvadrat, treptanjem stražnjih svjetala upozorit će vas na opasnost od naleta. Treptanje se, također, automatski uključuje i svaki put kad se aktivira ABS.
Crna kutija
Svi automobili i laka gospodarska vozila od srpnja moraju imati ugrađen uređaj za snimanje podataka o vožnji, tzv. crnu kutiju. Uređaj bilježi najbitnije podatke o vožnji, kao što su brzina, vrijednost usporavanja, pozicija automobila, nagib…
Inteligentna prilagodba brzine
Uređaj za prepoznavanje prometnih znakova bilježi svaku promjenu ograničenja brzine, što kao minijaturni prometni znak ispisuje na digitalnoj instrumentnoj ploči. U slučaju da premašite dopuštenu brzinu, upozorit će vas zvučnim i svjetlosnim signalom.