Iako su neke zapadnoeuropske zemlje poznate po velikim novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama za prevarante koji vraćaju kilometražu na automobilima, na manje razvijenim tržištima obično nema dovoljno resursa za rješavanje takvih problema.
Za naše kupce glavni izvori rabljenih automobila su Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Italija, no upravo te prekogranične kupovine su najrizičnije jer se upravo tu najčešće krivotvori kilometraža.
Internetska platorma za istraživanje povijesti automobila CarVertical upravo je objavila rezultate analize tržišta u Europskoj uniji.
Prema njima, najlošije stanje je u Latviji i Ukrajini, a slijede Litva, Rumunjska, Estonija, Bugarska, Poljska i Srbija.
Iako je Hrvatska bolja od navedenih zemalja, daleko smo od razvijenih zapadnih zemalja.
Statistika otkriva da kod nas jedan od deset automobila (10,33 posto) ima vraćenu kilometražu. Isto tako, ukupan udio uvezenih automobila iz inozemstva je nešto manji od 70 posto, a u prosjeku se radi o 43.913 vraćenih kilometara.
Studija je provedena analizirajući kupoprodajne ugovore u posljednjih godinu dana, a rezultati se temelje na šest glavnih kriterija:
1) Postotak automobila s vraćenom kilometražom
2) Prosječan broj vraćenih kilometara
3) Postotak oštećenih automobila
4) Prosječna vrijednost štete
5) Postotak uvezenih rabljenih automobila
6) Prosječna starost provjerenih automobila
