VELIKA ZABLUDA

Istraživanje dokazalo: Niža ograničenja brzine na autocesti ne pridonose sigurnosti

Promjene koje su se dogodile zbog podizanja ili spuštanja maksimalne dozvoljene brzine bile su mizerne

Razbijeni auto, ilustracija

 Profimedia

Američka automobilska udruga (American Automobile Association) nedavno je objavila rezultate istraživanja o tome kako promjene ograničenja brzine utječu na sigurnost u prometu.

Jedini konkretni zaključak koji su dobili ovim istraživanjem je da će vozači dobiti više kazni za prebrzu vožnju ako se poveća ograničenje i veći broj kazni, ako se ono smanji. Istraživanje nije pokazalo da smanjenje ili povećanje maksimalne dozvoljene brzine značajno utječe na sigurnost u prometu.

Istraživanje je koristilo podatke američkog Ministarstva prometa, Savezne uprave za autoceste i Regionalnog integriranog prometnog informacijskog sustava.

image

Vozač, ilustracija

Shutterstock

Pratili su broj nesreća, brzine na kojoj su se dogodile, intenzitet prometa u vrijeme sudara i mnoge druge faktore. Promjene koje su se dogodile zbog podizanja ili spuštanja maksimalne dozvoljene brzine bile su toliko male da bi se mogle svrstati u kategoriju statističke pogreške.

Također, istraživanje je došlo do mnogo oprečnih rezultata.

Na primjer, na dvije od tri autoceste koje su podigle ograničenja sa 65 milja na sat na 70 milja na sat (s oko 105 km/h na oko 113 km/h) broj nesreća se blago povećao, a na trećoj se on smanjio.

No, prema AAA, u sva tri slučaja razlike u broju nesreća koje su se dogodile "nisu bile statistički značajne". Slično se dogodilo i na drugim tipovima cesta na kojima je brzina povećana.

Isto vrijedi i za ceste na kojima je smanjena maksimalna dozvoljena brzina. U gotovo svim slučajevima, smanjenje ograničenja brzine za pet milja na sat (oko osam kilometara na sat) nije dovelo do značajnijeg smanjenja ili povećanja broja nesreća. Međutim, pojavila se jedna anomalija vrijedna pažnje.

Na priključnim krakovima jedne autoceste maksimalna brzina smanjena je s 35 milja na 25 milja na sat (s 56 km/h na 40 km/h) što je povećalo količinu nesreća. Dakle, pokazalo se da drastično niske maksimalne brzine nemaju željeni efekt.

Kao što smo istaknuli na početku, jedini dosljedni rezultati ove studije su vjerojatnost da će vozači dobiti više ili manje kazni zbog promjene maksimalne dozvoljene brzine. Na svim cestama koje su uključene u istraživanje broj kazni je pao kad su ograničenja povećana i porastao uz smanjenje ograničenja.

Podaci te studije također potvrđuju još jednu veliku zabludu o povećanju ograničenja brzine, naime da će ljudi jednostavno voziti brže, proporcionalno porastu ograničenja brzine. Na šest cesta na kojima su podignuta ograničenja za pet milja na sat, prosječno povećanje brzine bilo je samo oko tri milje na sat.

Što se tiče smanjenja dozvoljene brzine situacija je bila još lošija. Na cesti gdje je ona smanjena za 10 milja na sat, vozači su prosječno usporili samo 1,5 milja na sat, a broj nesreća se povećao.

Slični primjeri nam dolaze i iz Europe.

image

Policijski radar (ilustracija)

Jochen Tack/Alamy/Profimedia

Kada je Poljska prije više od desetljeća podigla maksimalnu dozvoljenu brzinu na autocesti sa 130 na 140 km/h, broj nesreća se nije značajno promijenio, a s godinama je čak počeo padati.

Njemačka, koja na mnogim dijelovima svojih autocesta uopće nama ograničenja i gdje možete legalno voziti i brže od 300 km/h uopće nema velik broj nesreća i poginulih na autocestama u odnosu na količinu prometa.

Štoviše, Njemačka je po tome bolja od većine europskih država koji imaju ograničenje 130 ili 120 km/h.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 22:14