Oslanjanje svijeta na visokotehnološka kapitalistička rješenja za klimatsku i ekološku krizu produžava rasizam, upozorila je UN-ova izvjestiteljica za rasizam.
Zelena rješenja, uključujući električne automobile, obnovljivu energiju i ponovno uništavanje golemih površina zemlje, provode se na štetu rasno i etnički marginaliziranih skupina i domorodačkog naroda, rekla je Tendayi Achiume u intervjuu za The Guardian, a sve kako bi se bogati bijelci osjećali ekološki osviješteni u svojim skupim električnim autima koje bi jednom trebala pokretati "zelena" energija.
U posljednjoj intervenciji prije isteka svog mandata, Achiume je rekla da značajna rješenja za ekološku krizu nisu moguća bez borbe protiv rasizma. Ali u sumornoj procjeni izgleda za budućnost čovječanstva, priznala je da je "teško zamisliti" kako bi se ta poruka mogla učiniti da odjekne među ljudima koji drže vlast.
“Ne možete misliti da ćete riješiti klimatsku krizu, a zatim se posvetiti rasnoj pravdi ili rasnoj diskriminaciji”, rekla je Achiume. “Ono što morate shvatiti je da svaka akcija koja se poduzima u vezi s ekološkom krizom - ekološkom, klimatskom i drugom - ima implikacije rasne pravde, pa svaka akcija postaje mjesto poništavanja rasne podređenosti".
Achiume, profesorica prava na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, imenovana je posebnom izvjestiteljicom UN-a za suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije 2017. godine, postavši tako prva žena i prva osoba iz Južne Afrike koja ispunjava tu ulogu.
Njezini javni komentari često su smatrani kontroverznim. Tijekom svog prvog posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu izazvala je bijes desnice upozoravajući na porast netrpeljivosti u vezi s Brexitom i pozivajući na ukidanje imigracijske politike "neprijateljskog okruženja". Nastavila je davati slične oštre komentare vladama Maroka, Nizozemske i Katara.
U svojim je izvješćima istaknula kako iskorištavanje prirodnih resursa, nove digitalne tehnologije, pa čak i okvira globalnog razvoja potiču rasne nepravde i potrebu za odštetom za ropstvo i kolonijalizam. “Globalna ekološka kriza je istovremeno kriza rasne pravde”, napisala je u izvješću.
“Razorne učinke ekološke krize nesrazmjerno snose rasno, etnički i nacionalno marginalizirane skupine... U svim nacijama, ove skupine velikom većinom čine stanovnike područja koja su najviše pogođena onečišćenjem, gubitkom bioraznolikosti i klimatskim promjenama", navodi The Guardian.