Pitanja su osmislili stručnjaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
PITANJA
1. Trebalo bi početi čistiti dječje zube čim se pojavi prvi zub.
Da
Ne
2. Djeca mlađa od šest godina trebala bi koristiti zubnu pastu s fluorom i to po pranju u količini koja prekriva cijelu dužinu dlačica četkice.
Da
Ne
3. Stav roditelja i ostalih članova obitelji o pušenju utječe na vjerojatnost da će tinejdžeri probati cigarete.
Da
Ne
4. Cjepiva štite djecu od sedam potencijalno opasnih bolesti.
Ne
Da
5. Djeca trebaju prati ruke energično barem 20 sekundi kako bi uklonila mikrobe.
Da
Ne
6. Bebe mlađe od šest mjeseci od sunca je najbolje zaštititi kremama s visokom zaštitom od UV zraka.
Da
Ne
7. Svako dijete bi trebalo biti tjelesno aktivno najmanje 20 do 30 minuta gotovo svaki dan u tjednu.
Da
Ne
8. Do 20. godine prosječna žena stekne najveći dio svoje koštane mase.
Da
Ne
OBJAŠNJENJE
1. Odgovor: da.
Počnite ih čistiti čim nikne prvi zub. Brišite zub svaki dan čistom, vlažnom krpicom. P očnite koristiti malu, mekanu zubnu četkicu kada nikne više zubi.
2. Odgovor: ne.
Za djecu mlađu od šesz godina preporuča se po pranju količina paste s fluorom u veličini zrna graška. Fluor je važan za sprečavanje karijesa, no ako djeca još ne znaju ispljunuti pastu, može se dogoditi da s vremenom progutaju previše fluora što se može loše odraziti na kasnije trajne zube – može doći do pojave dentalne fluoroze, odnosno pojave pjegica na zubima. Pridržavate li se količine poput zrna graška, to se neće dogoditi.
3. Odgovor: da.
Stručnjaci kažu da je roditeljski stav vrlo važan. Ako su roditelji tolerantni prema pušenju, vjerojatnost da će tinejdžer propušiti raste. Zalaganje roditelja za to da dijete živi bez cigarete – bez obzira na to jesu li pušači – ima težinu. Jedno je istraživanje pokazalo da roditeljski stavovi imaju veći utjecaj nego roditeljsko ponašanje - ako dijete misli da će se roditelji uzrujati zbog djetetovog pušenja, manja je vjerojatnost da će pušiti, čak i ako oba roditelja puše.
4. Odgovor: ne.
Program cijepljenja razlikuje se od zemlje do zemlje. Prema vrijedećem Trogodišnjem programu obveznog cijepljenja u Hrvatskoj obavezno je cijepljenje protiv deset bolesti, to su: difterija, tetanus, hripavac, dječja paraliza, ospice, zaušnjaci, rubeola, tuberkuloza, hepatitis B i bolesti izazvane uzročnikom 2 Haemophilus influenzae tip b. Veliku zdravstvenu važnost imaju i neobavezna cijepljenja, među najvažnijima su cjepivo protiv gripe, protiv pneumokokne bolesti, protiv vodenih kozica te HPV-a. Najmanje jedno cijepljenje potrebno je za zaštitu od svake od spomenutih bolesti, a za neke se zahtijeva i nekoliko doza kako bi se postigla odgovarajuća zaštita.
5. Odgovor: da.
Ovo vrijedi za sve, ne samo za djecu, ali važno je steći naviku u dječjoj dobi. Sapunjanje i trljanje zajedno najbolje uklanjaju štetne mikrobe. Nakon pranja ruke treba dobro isprati i osušiti. Procjenjuje se da svaka treća (!) osoba ne pere ruke nakon obavljanja nužde. Perite ruke prije, tijekom i nakon pripremanja obroka; prije jela; poslije upotrebe toaleta; nakon dodirivanja životinja i njihovih izlučevina; kada su prljave te češće ako je netko u kućanstvu bolestan.
6. Odgovor: ne.
Tako malena djeca trebaju u potpunosti izbjegavati sunce i boraviti u hladovini. Prema Američkoj pedijatrijskoj akademiji kreme za zaštitu od sunca nisu štetne za bebe ako se nanose u vrlo maloj količini i na mala područja, kao što su lice i nadlanice.
7. Odgovor: ne.
Preporučuje se da djeca i adolescenti sudjeluju u najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti srednjeg intenziteta gotovo svakog, a po mogućnosti baš svakog dana u tjednu.
8. Odgovor: da.
Posebno je važno za mlade djevojke da u toj dobi dosegnu vršnu koštanu masu kako bi kasnije mogle održavati dobro zdravlje kostiju. Ako osoba u mladoj dobi ima visoku vršnu koštanu masu, vjerojatnije je da će i kroz cijeli život imati višu koštanu masu. Tko u djetinjstvu ne uzima dovoljno kalcija i ne kreće se dovoljno, u opasnosti je da ne dosegne zadovoljavajuću koštanu masu u mladoj odrasloj dobi.