Iznenadni naleti vrućine i noćno znojenje, koji se često javljaju u menopauzi, mogu toliko ozbiljno ometati kvalitetu života da većina žena poželi lijek koji će im pomoći. Postoje dodaci prehrani i savjeti o promjeni životnih navika koji mogu ublažiti ili olakšati simptome, no malo se žena odluči potražiti liječnički savjet o valunzima smatrajući ih neizbježnim i normalnim stanjem u menopauzi.
Dvije nove studije pridonijele su sve većem broju dokaza da valunzi mogu biti itekako dobar razlog za traženje liječničke pomoći. Pokazalo se, naime, da iznenadni osjećaji topline mogu biti faktor rizika za Alzheimerovu bolest, srčane bolesti i moždani udar.
Vodeći uzrok smrti
Istraživanje je predstavljeno ovaj tjedan u Philadelphiji na godišnjem sastanku Sjevernoameričkog društva za menopauzu. Istraživači su našli vezu između biomarkera krvi nazvanog beta-amiloid 42/40, koji može ukazivati na promjene u mozgu povezane s budućom dijagnozom Alzheimerove bolesti. Gotovo 250 žena sudjelovalo je u istraživanju Sveučilišta u Pittsburghu i Sveučilišta Illinois. Žene, starosti od 45 do 67 godina, tri su noći nosile monitor za praćenje znojenja. Valunzi također mogu biti znak upozorenja za srčane bolesti, prema drugoj novoj studiji koju su na sastanku predstavili istraživači Sveučilišta u Pittsburghu.
- Budući da su srčane bolesti vodeći uzrok smrti žena, studije poput ovih posebno su vrijedne. Liječnici i drugi zdravstveni djelatnici trebaju pitati svoje pacijentice o valunzima jer ne samo da im ometaju kvalitetu života, već mogu ukazivati i na druge čimbenike rizika - rekla je u priopćenju Stephanie Faubion, dr. med. iz Klinike Mayo i medicinska direktorica Društva za menopauzu. Valunzi se nazivaju i vazomotornim simptomima, a doživi ih oko 80 posto žena u menopauzi. Povezani su s poremećajem sna, depresivnim raspoloženjem i ukupnim padom kvalitete tjelesnog, socijalnog i emocionalnog aspekta života.
Nekad su liječnici vazomotorne simptome objašnjavali kao posljedicu sužene termoregulacijske zone u hipotalamusu, ali najnovija istraživanje sugeriraju da na promjene u razinama inzulina, glukoze, hormona kortizola, serotonina te specifičnih neuronskih puteva, koji uključuju kisspeptin, neurokinin B i disnorfin (KNDy), mogu utjecati autonomna i endotelna funkcija. Usprkos istraživanjima, uzrok još nije jasan, ali se zna da stres, intolerancija glukoze, pušenje i alkohol mogu pogoršati vazomotorne simptome menopauze.