Često imam povišenu tjelesnu temperaturu. Imam 30 godina i zanima me koje su vrijednosti tjelesne temperature uredne, a kada treba potražiti pomoć liječnika.
Katarina H., Pula
Odgovara dr. Slavko Lovasić, spec. obiteljske i opće medicine:
"Vrijednosti normalne tjelesne temperature variraju od 36 do 37,2°C, a razlikuju se od čovjeka do čovjeka. Snižena vrijednost tjelesne temperature je ona ispod 36°C, a povišena iznad 37,2°C. Trebamo znati da su varijacije temperature kod svake osobe drugačije te ovise o načinu i mjestu mjerenja (usta, završno crijevo, uho, ispod pazuha) i toplomjeru kojim mjerimo. U ranim jutarnjim satima kod zdrave osobe tjelesna temperatura obično je najniža, dok tijekom dana raste ovisno o toplini okoline, tjelesnoj aktivnosti, dobi, spolu i najviša je oko 17 sati. Mnoga djeca mogu imati tijekom dana tjelesnu temperaturu višu od 37°C, a mogu je povisiti i teški fizički i emocionalni napori. Kod žena koje su hormonalno aktivne tijekom menstrualnog ciklusa dolazi do varijacije tjelesne temperature koja je obično lagano povišena u času ovulacije. Kasnije, u doba menopauze, tjelesna temperatura najčešće se stabilizira ovisno o količini hormona. Valja znati da te male prirodne varijacije temperature ne treba liječiti jer je to normalna pojava. Tek kada tjelesna temperatura prijeđe 38°C, potrebno je potražiti mogući uzrok. Iznimka su mala djeca koja zbog nepotpuno razvijenog centra za termoregulaciju mogu vrlo burno reagirati kod povišenja tjelesne temperature iznad 37,5°C (konvulzije), no to se događa relativno rijetko. Isto je vrijedno znati da stari ljudi koji su slabo pokretni imaju nižu tjelesnu temperaturu premda mogu imati neku infektivnu bolest.
Razlike kod toplomjera
Valja znati da je povišena tjelesna temperatura važan obrambeni znak da se u našem organizmu nešto zbiva. Kada prijeđe 38°C, najčešće se javljaju i drugi znakovi. Osoba ima groznicu koja se manifestira osjećajem hladnoće, glavoboljom, umorom, neodređenim bolovima u tijelu i znojenjem. Groznica obično prođe za nekoliko dana i za to je vrijeme potrebno unositi puno tekućine, odmarati se i nositi laganu odjeću. Ako se stanje ne popravi za dva do tri dana i temperatura raste, potreban će biti savjet liječnika, a ako su vrijednosti penju iznad 39°C, obavezan je pregled. Osim fizikalnim mjerama, hlađenjem, stavljanjem hladnih obloga i uzimanjem veće količine tekućine, povišenu temperaturu možemo smanjiti uzimanjem lijekova (antipiretika), pri čemu treba nerijetko potražiti savjet liječnika o vrsti i dozi lijeka. Na kraju moramo biti svjesni da svi toplomjeri ne pokazuju iste vrijednosti. Preporučuje se koristiti digitalni toplomjer koji stavljamo u vanjsku ušku, držeći se uputa proizvođača i uz kontrolu ispravnosti baterije. Najispravnije je mjerenje tjelesne temperature ispravnim živinom toplomjerom u usnoj šupljini ili završnom debelom crijevu (tamo je temperatura uvijek viša za oko 0,7°C), ali je potreban veliki oprez zbog mogućnosti loma i istjecanja žive. Prihvaćeno je i mjerenje digitalnim toplomjerom u ušnoj šupljini."
Svoja pitanja šaljite na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Odgovore objavljujemo u magazinu Doktor u kući, koji izlazi svaki prvi četvrtak u mjesecu te na našem portalu živim.hr.