Piše: prim. Slavko Lovasić, dr. med., specijalist obiteljske medicine
Povećana koncentracija masti u krvi karakterizirana viškom kolesterola, triglicerida i lipoproteina jedan je od glavnih uzroka ateroskleroze, bolesti krvnih žila i srca. Može biti uvjetovana genetskim čimbenicima kao nasljedna bolest ili sekundarnim čimbenicima kao stečena (egzogena) hiperlipidemija. Učestalost hiperlipidemije u populaciji je oko 1,5 posto. Češća je u muškaraca, no kako je i među ženama sve raširenije pušenje i konzumiranje alkohola, sve se više javlja i u njih.
ULOGA KOLESTEROLA
Masti se u našem tijelu vežu na molekule proteina, a ovisno o gustoći razlikujemo lipoproteine niske ili male gustoće (LDL), zatim srednje i vrlo velike gustoće (HDL). Hilomikroni su također klasiicirani kao lipoproteini i sastavljeni su od triglicerida, kolesterola i proteina. Njihova je funkcija u našem organizmu prijenos molekula lipida, pa tako hilomikroni prenose egzogene lipide od probavnog sustava do svih stanica, lipoproteini vrlo male gustoće (VLDL) prenose endogene lipide iz jetre do stanica, lipoproteini male gustoće (LDL) nastaju iz VLDL-a i prenose kolesterol do stanica, dok lipoproteini velike gustoće (HDL) prenose kolesterol od stanica do jetre. Njihove vrijednosti određuju se laboratorijskim nalazima, a preporučeno je da ukupni kolesterol bude manji od 5 mmol/L, LDL niži od 2,5 mmol/L, HDL viši od 1,5 mmol/L, a trigliceridi niži od 1,7 mmol/L.
POVEZANOST S BOLESTIMA
U kliničkoj praksi govori se o više tipova hiperlipidemije koji se razlikuju prema vrsti lipida. Neki od tipova mogu biti uzrokovani primarnim poremećajem kao što je nasljedna hiperlipidemija. Drugi su posljedica sekundarnih uzroka, kojih ima više. Među njima tražimo povezanost s prehrambenim navikama, zatim nekim bolestima kao što je šećerna bolest, smanjenje funkcije štitnjače (hipotireoidizam), Cushingov sindrom (visoka razina kortizola i srodnih kortikosteroida) te određene bolesti bubrega.
TKO JE U RIZIKU
Čimbenici rizika mogu biti vezani uz neke lijekove kao što su kontracepcijske pilule, hormone estrogene i kortikosteroide, određene diuretike i beta-blokatore (lijekovi za srce). Prehrambeni čimbenici rizika su previše masti u prehrani (više od 40 posto ukupnih kalorija), unos zasićenih masti, zatim unos kolesterola veći od 300 miligrama dnevno, kronično pretjeran unos alkohola, pušenje i povećana tjelesna težina. Hiperlipidemija nema posebnih simptoma. Na nju možemo posumnjati ako se otkriju neke druge bolesti, najčešće povišeni krvni tlak, šećerna bolest, debljina te ateroskleroza. Dijagnoza se postavlja nakon nalaza krvi u kojoj se traže vrijednosti koncentracije lipida (triglicerida, kolesterola, HDL, LDL) te klinički nalaz spomenutih bolesti.
KAKO SE LIJEČI
Osnovni cilj liječenja je smanjenje rizika za nastanak ateroskleroze, bolesti srca i krvnih žila. Nekoliko je ključnih koraka koje treba odmah poduzeti ako imate povišene masnoće u krvi. Promjena prehrane je najvažniji početni korak u liječenju, a postoje vrlo jasne tiskane preporuke koje će vam dati liječnik obiteljske medicine. Osobe koje imaju preveliku tjelesnu masu svakako moraju poduzeti mjere da je smanje, što u prvom redu znači da se trebaju više kretati (najmanje pola sata svakog dana) ako imaju posao u kojem pretežito sjede. Nemojte prekomjerno piti ni pušiti (ne izlažite se ni pasivnom pušenju) jer velika potrošnja alkohola (više od jednog ili dva pića dnevno) i dim cigarete direktno štete srcu i krvnim žilama. Ako se u dva do tri mjeseca tijekom kojih se provodi preporučeni režim prehrane kolesterol ne normalizira, počinje liječenje uz pomoć lijekova. Uzimanje lijekova uz pravilan režim prehrane trajat će vrlo dugo, možda i doživotno. Periodički (jednom do dva puta godišnje) potrebno je vaditi krv i kontrolirati laboratorijske nalaze radi praćenja vrste i količine lijekova. Zajednički naziv za te lijekove je hipolipemici (statini, ibrati, ezetimib i njihove kombinacije, omega-3 kiseline te drugi esteri i kiseline), njihovo djelovanje treba biti usklađeno s drugim lijekovima protiv osnovnih bolesti.
Premda studije pokazuju da samo smanjenje visokih vrijednosti kolesterola ne umanjuje rizik za razvoj ateroskleroze, sigurno dovodi do poboljšanja cirkulacije. Budući da su povišeni krvni tlak (hipertenzija), a zatim i povišene vrijednosti šećera u krvi (dijabetes) najčešće bolesti uz koje nalazimo i hiperlipidemiju, nameće se obveza liječenja osnovnih bolesti uz smanjenje masnoća u krvi. Liječnički pregledi za otkrivanje hiperlipidemije trebaju biti dio rutinske provjere zdravlja za osobe između 20 i 30 godina, a i za mlađe ako se sumnja na nasljedni oblik bolesti. Odbacivanje loših navika, održavanje idealne tjelesne težine, dobro uravnotežena prehrana s malo masnoća i ograničenje unosa kolesterola pomoći će u sprečavanju pojave hiperlipidemije. Kontrolirano liječenje hipertenzije i dijabetesa uz redovitu tjelovježbu odgodit će razvoj ateroskleroze. Ona se najčešće i ne otkrije dok ne nastane kritično suženje žile (stenoza), tromboza (začepljenje krvne žile ugruškom), rascjep stijenke arterije (aneurizma) ili zaustavljanje ugruška u plućima (embolija). Prevencija ateroskleroze smanjenjem rizičnih čimbenika, među kojima je i hiperlipidemija, iznimno je važna u sprečavanju infarkta i moždanog udara.