Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je da je u pandemijskoj 2021. godini moždani udar bio treći uzrok smrti po učestalosti (prvi je bila korona, drugi koronarna bolest srca), umrlo je više od pet tisuća osoba, a 13 tisuća liječilo se zbog moždanog udara. Procjenjuje se da čak 46 posto slučajeva moždanog udara nastaje između 45. i 59. godine života.
Kako nastaje
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Osim toga, moždani udar može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Kada hitno u bolnicu
Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava oporavak. Evo na što morate hitno reagirati i otići u bolnicu:
* iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela,
* iznenadne smetnje govora - otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora,
* iznenadne smetnje vida - naglo zamagljenje ili gubitak vida,
* iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice,
* iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.