Prehrana i aktivan život ključ su dobre kontrole dijabetesa, a tome treba dodati i prevenciju, odnosno redovite liječničke preglede i cijepljenje protiv bolesti koje oboljelima od šećerne bolesti mogu itekako zakomplicirati život, poručuje Slavko Lacković, 75-godišnji umirovljenik iz Slavonskog Broda. Boluje od dijabetesa tipa 2 i više od 16 godina aktivno je uključen u rad Brodske dijabetičke udruge, čiji je posljednjih godina i predsjednik. Redovito organiziraju predavanja i skupove oboljelih, mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka svakog ponedjeljka u prostorijama Mjesnog odbora Centar koje im je Grad dao na raspolaganje. Kao i svake godine, i ove se pripremaju za Svjetski dan šećerne bolesti koji se obilježava svake godine 14. studenoga na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije te je najveća globalna kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti. Brodska dijabetička udruga, najavljuje Slavko Lacković, tog će dana organizirati i predavanje o šećernoj bolesti i bubrezima, na koje su svi pozvani, obavezno s maskama.
Pola milijuna oboljelih
Prema podacima udruge International Diabetes Federation, svaka peta osoba starija od 65 godina boluje od šećerne bolesti, a čak jedna od dvije osobe ne zna da ima povišeni šećer. Prema podacima iz registra CroDiab, u Hrvatskoj od šećerne bolesti boluje više od 315 tisuća osoba. Ranija istraživanja pokazala su da kod nas tek 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu pola milijuna ljudi. Rizik od nastanka komplikacija šećerne bolesti (kardiovaskularne bolesti, moždani udari, bolesti perifernih arterija, neuropatija, nefropatija, retinopatija) raste s duljinom trajanja bolesti, no budući da velik dio bolesnika ne zna da boluje od šećerne bolesti, mnogi imaju već razvijene komplikacije kod postavljanja dijagnoze.
- Bolesti kao što su covid-19, gripa, upala pluća, ali i visoki krvni tlak, povišene masnoće i povišeni trigliceridi, masna jetra i bolest bubrega, koja je česta u dijabetičara, jako utječu na osobe koje boluju od šećerne bolesti jer povisuju rizike za razvoj komplikacija i preuranjenu smrt oboljelih - kaže Lacković. Kako bi još više pridonio osvješćivanju oboljelih i potaknuo ih na aktivnu brigu o svojem zdravlju, uključio se u kampanju Reagiram i preveniram koja poziva na cijepljenje protiv gripe i pneumokoka.
- Gripa može i do šest puta povećati rizik za hospitalizaciju oboljelih od šećerne bolesti. Ne bježim od cijepljenja. Kada me moji sugrađani vide na ovome plakatu, možda ću biti primjer da ih potaknem - kaže. Cijepio se i protiv covida tri puta i nije se zarazio, iako je njegov prijatelj, nažalost, umro od covida.
- Sve što se može spriječiti, i treba spriječiti. Nemam problema ni s pridržavanjem uputa o kontroli šećerne bolesti. Pridržavam se svega što mi je preporučeno. Pazim na prehranu, nastojim da bude uravnotežena, najčešće mediteranska, izbjegava se crveno meso, burek i ćevapi, a ne jedu se ni kolači. Volim i slano i slatko, ali vodim brigu o sebi i držim se sredine. Neke mi namirnice koje sam prije jako volio više ne pašu. Također, poprilično sam aktivan, imam kućnog ljubimca, maltezera Lakija, s kojim šetam četiri puta dnevno - u 8, 12, 16 i 20 sati svakog dana, a osim toga zadužen sam i za nabavku namirnica i svega što treba za kuću - kaže Slavko Lacković, umirovljeni profesor koji je radni vijek proveo u školi predajući matematiku, elektro-predmete i tehničku kulturu, u društvu Naša djeca i sada kao predsjednik Brodske dijabetičke udruge.
Dijabetes u obitelji
Dijabetes mu je otkriven prije 16 godina, no dugo je bio praćen jer ima obiteljsku povijest dijabetesa. Njegova majka imala je šećernu bolest i umrla je od uremije, terminalne faze bubrežne insuficijencije, koja se u to vrijeme nije pratila kao danas. No, otkako je uhvaćen povišeni šećer (više od 15 nakon pojedenog peciva), kaže Slavko Lacković, razinu šećera učinkovito kontrolira prehranom, kretanjem i tabletama. Jedino što ga u posljednje vrijeme ometa je niski tlak, zbog kojeg je nedavno završio i na hitnoj. - Taj sam dan imao dosta obaveza, pretrage u bolnici i poslije angažman oko udruge, ujutro sam doručkovao i uzeo terapiju kao i obično, izašao u devet sati, a vratio se u 14 i legao. Međutim, popodne mi se krvni tlak srušio na 67/46 mmHg, izgubio sam svijest, a to mi se već dogodilo nekoliko puta. Nakon pretraga ustanovili smo da pijem premalo vode, a dehidriranost izaziva pad šećera i tlaka i dovodi do sinkope - kaže S. Lacković. Podrška su mu supruga i troje djece, već i šest unuka, a nedavno je proslavio i 51. godinu braka.
U novom Doktoru u kući koji izlazi u četvrtak, 3. studenog, riješite upitnik i procijenite svoj rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2.
