Obitelj i prijatelji imaju važnu ulogu u održavanju našeg mentalnog zdravlja. Možda vam za to nije trebala potvrda stručnjaka nego ste sami primijetili da se bolje osjećate kad provodite vrijeme s njima. No, jeste li znali da vam oni mogu pomoći i da imate zdravija crijeva i bolji imunološki sustav? Da, tako tvrdi nova studija.
"Dobre" bakterije u našem probavnom sustavu su važne za naše opće zdravlje i one mogu smanjiti rizik od nekih bolesti, primjerice bolesti srca i dijabetesa. Nedavno su istraživači otkrili da društvenost može dovesti do više "dobrih" crijevnih bakterija, ali i smanjiti broj mikroba koje dovode do bolesti, piše Daily Mail.
Grupa istraživača Sveučilišta Oxford skupila je 50 nekontaminiranih uzoraka stolice rezus makakija (vrste majmuna) koji žive na otoku blizu obale Portorika. Mjerili su društvenu povezanost svakog majmuna izračunavanjem vremena koje je svaki proveo dotjerivajući se sam ili u društvu te koliko je to društvo bilo.
Tim je analizirao DNK uzorke stolice kako bi izmjerio koliko su zdrave njihove crijevne bakterije. Najdruštveniji majmuni imali su manje bakterije Streptococcus, koja kod ljudi može uzrokovati bolesti poput upale pluća. Te su životinje također imale više bakterija zvanih Faecalibacterium, koje su poznate po svojim protuupalnim svojstvima i povezuju se s dobrim zdravljem.
Kako socijalni život utječe na zdravlje?
- Kako naše društvo sve više koristi virtualnu interakciju umjesto one uživo, ovi važni nalazi istraživanja naglašavaju činjenicu da smo kao primati evoluirali ne samo u društveni svijet nego i mikrobni - rekao je koautor Robin Dunbar, profesor s Odsjeka za eksperimentalnu psihologiju na Oxfordu.
Autor sugerira da kad majmuni uređuju jedni druge, to im omogućuje prijenos sitnih mikroba. Druga teorija je da su majmuni s više prijatelja manje pod stresom, što također može pozitivno utjecati na "dobre" bakterije u našim crijevima.
- Ova studija provedena je na primatima, koji su bliski rođaci ljudi, i to su životinje koje nisu u zatočeništvu te slobodno lutaju otokom - rekla je voditeljica istraživanja Katerina Johnson.
Ona dodaje kako su prijašnja istraživanja na ljudima pokazala da osobe s većim društvenim krugom imaju raznolikiji crijevni mikrobiom, a poznato je da je raznolikiji crijevni mikrobiom povezan s boljim zdravljem.
- Ovaj obrazac koji vidimo kod majmuna, ali i kod ljudi, o povezanosti društvene interakcije i zdravlja crijeva djelomično bi mogao izravna posljedica društvenih interakcija, odnosno to što mi jedni drugima prenosimo mikrobe kada komuniciramo - objasnila je Johnson.
Naravno, ističe, to znači i da nam ljudi oko nas mogu prenijeti loše mikrobe, kao što je slučaj s koronavirusom, ali isto tako mogu nam prenijeti i korisne bakterije.
- Naša otkrića također mogu odražavati neizravni učinak jer znamo da su prijateljstva vrlo dobra u zaštiti od stresa, a poznato je da stres negativno utječe na naš crijevni mikrobiom - zaključila je Johnson.
