Znanstvenici svaki dan rade na pronalasku lijeka za Alzheimerovu bolest te tretmana koji bi barem usporio njegov progresivni razvoj. Gubitak pamćenja, konfuznost i dezorijentiranost tri su dobro poznata simptoma Alzheimerove bolesti, a mogu nevjerojatno utjecati na život pojedinca. No, čini se da svaka osoba može napraviti nešto svaki dan kako bi smanjila rizik. Naravno, važna je zdrava prehrana, socijalizacija, redovita fizička aktivnost, a znanstvenici ističu da je važna i samorefleksija.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Neurology, stariji ljudi koji redovito procjenjuju svoje misli, osjećaje i ponašanje mogu imati manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Tim predvođen istraživačima s University College London analizirao je podatke iz dva klinička ispitivanja u kojima je sudjelovalo 259 ljudi u dobi od oko 70 godina. Otkrili su jednu jednostavnu i za mozak zdravu metodu koja može dovesti do znatno bolje kognicije, a zove se samorefleksija. Istraživači su otkrili da samo deset minuta samorefleksije svaki dan može poboljšati zdravlje mozga.
Iako trenutačno ne postoji lijek za demenciju, stručnjaci kažu da bi ovo otkriće moglo otvoriti put ka smanjenju rizika od razvoja ove bolesti putem psihološkog liječenja.
Kako samorefleksija pomaže?
Rezultati istraživanja otkrili su da su ljudi koji su se više bavili samorefleksijom imali bolje pamćenje, koncentraciju i sposobnosti rješavanja problema, kao i bolje zdravlje mozga.
- Postoji sve veći broj dokaza koji otkrivaju da pozitivni psihološki čimbenici, poput smisla života, mogu smanjiti rizik od demencije. Svatko se može baviti samorefleksijom i potencijalno povećati količinu samorefleksiju, budući da to ne ovisi o fizičkom zdravlju ili socioekonomskim čimbenicima - rekla je glavna autorica Harriet Demnitz-King.
Drugim riječima, dovoljno je pronaći 10 minuta svaki dan da biste poboljšali zdravlje mozga.
- Samorefleksija se sastoji u tome da se povučemo i pokušamo ne biti tako strogi prema sebi, aktivno procjenjujemo svoje misli, osjećaje i ponašanja. Dakle, kada se osjećamo potišteno ili postoji problem, pokušavamo razmišljati o tome kako ga možemo riješiti, a ne zaglaviti u tim negativnim stilovima razmišljanja. Ako se ujutro probudite misleći: ‘Zašto sam to rekao, to je tako neugodno? Odmaknite se i recite: ‘OK, ljudi se vjerojatno ne sjećaju što sam rekao, a ako se sjećaju, nije kraj svijeta. I sljedeći put ću piti manje ili ću pokušati izbjeći da se ta situacija ponovi‘ - kaže Demnitz-King.
Znanstvenici ističu da nije jasno kako procjenjivanje vlastitih misli, osjećaja i ponašanja može pružiti zaštitne učinke. Međutim, to bi moglo biti povezano s osjećajem smirenosti i smanjenjem razine stresa u tijelu ili time što tako poboljšavamo mentalno zdravlje.
Predlažu da svaki dan odvojite malo vremena za razmišljanje o poslu, odnosima, društvenim promjenama, sve to bi moglo smanjiti rizik od demencije.
- Kako se čini da samorefleksija ima pozitivan učinak na rad mozga, postoji šansa da jednog dana možemo smanjiti rizik od demencije psihološkim tretmanima koji pomažu ljudima da izgrade zdrave obrasce razmišljanja - zaključio je dr. Richard Oakley, pomoćnik direktora istraživanja u Društvu za Alzheimerovu bolest.
