Kad je 68-godišnji Davor Lambaša potkraj prošle godine obolio od korone, unatoč blagim simptomima nije mu baš bilo svejedno. Inače dobro kontrolirana šećerna bolest tipa 1 kod Davora Lambaše pod utjecajem virusa SARS-CoV-2 pogoršala se. Šećer je počeo ludovati.
- U prva četiri dana šećer se penjao i do 18 iako sam na intenziviranoj terapiji inzulinom i dosta sam pažnje posvetio spuštanju šećera, ali ništa nije pomagalo. Nakon četiri dana šećer se vratio u normalu, ali je opet nakon tjedan dana ludovao dva dana. Osjećao sam slabost i imali smo temperaturu i supruga i ja. Temperaturu smo snižavali lijekovima, a dodatno sam, uz vitamine Bkompleksa, uzimao cink, vitamin D i magnezij, a to uzimam i dalje - kaže D. Lambaša. Iako su prošla već gotovo četiri mjeseca otkako su on i supruga imali koronu, još osjeća malaksalost, manjak kondicije i brže se umara.
- No, nastojim biti aktivan, pazim na prehranu, redovito se krećem. Čuvamo unuke, imamo psa, aktivni smo. Tijekom zime više smo u Zagrebu s djecom, a već u lipnju planiramo otići u Šibenik - kaže D. Lambaša. On je ujedno predsjednik Društva dijabetičara Šibenik, koje okuplja više od 80 članova. Podrška je i savjetnik za sve oboljele, a svake godine, kaže, nažalost dolaze novi.
U rizičnoj skupini
U Hrvatskoj je službeno više od 315.000 osoba sa šećernom bolesti, no smatra se da je to tek 60 posto onih kojima je postavljena dijagnoza te da sa šećernom bolesti, a da i ne zna da je ima, živi blizu 500.000 ljudi. I bez korone dijabetes je u Hrvatskoj četvrti vodeći uzrok smrti.
- Iako ja nisam zbog korone morao u bolnicu, moj liječnik je zadovoljan kontrolom šećera. Odgovorno se ponašam, svjestan sam da su oboljeli od šećerne bolesti u povišenom riziku za razvoj težih oblika korone, a i među onima koji od nje umru puno je dijabetičara - kaže Davor Lambaša.
Podaci koji stižu od liječnika koji liječe oboljele od korone, nažalost, pokazuju da su oboljeli od šećerne bolesti doista vrlo rizična skupina za teže oblike covida-19. - Unatrag gotovo godinu dana, koliko u Kliničkoj bolnici Dubrava liječimo najteže oboljele od covida-19, u pravilu su to bolesnici s teškim i kritičnim oblicima bolesti. Oni obično imaju opsežne upalne promjene pluća i potrebno im je bolničko liječenje uz terapiju kisikom. Stanje takvih bolesnika brzo se mijenja i česta su nagla pogoršanja u samo nekoliko sati, kada je potrebno čak i liječenje respiratorom.
- Praćenje takvih bolesnika - kaže dr. Lucijanić - pokazalo je da dijabetičari u početku covida češće imaju blaže kliničke slike uz niže vrijednosti temperature i odsutnost zabrinjavajućih simptoma, dok je kasnija faza bolesti naglašena i tada se u dijabetičara češće javlja tzv. citokinska oluja, viši su upalni parametri i opsežnije upalne promjene na plućima nego u onih koji nemaju šećernu bolest, a sve su to karakteristike teških oblika covida s mogućnosti brzog pogoršanja stanja i smrtnog ishoda.
Velik udio među težim slučajevima
Ono što vide u praksi, navodi dr. Lucijanić, otprilike odgovara podacima iz drugih zemalja koje su imale mnogo veći broj bolesnika nego Hrvatska, primjerice Kina, Italija ili Velika Britanija. A to je da u hospitaliziranih bolesnika zbog teškog oblika covida imamo znatno veću učestalost bolesnika sa šećernom bolesti nego u općoj populaciji. Također je veća učestalost šećerne bolesti u bolesnika liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja i na respiratoru, a još veća kod umrlih od covida-19 - kaže dr. Lucijanić. Podaci iz Kine govore da je prevalencija šećerne bolesti u Kini 7,4 posto, dok je udio bolesnika sa šećernom bolesti među bolesnicima s teškim oblikom covida 16,2 posto, a kod onih liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja čak 22,2 posto. Izračunati rizik za prijem u jedinice intenzivnog liječenja, mehaničku ventilaciju ili smrt bio je 3,6 puta veći nego u bolesnika bez šećerne bolesti. U Britaniji na uzorku od 24.000 umrlih od covida 33 posto imalo je šećernu bolest, dakle trećina, dok je procijenjena prevalencija dijabetesa u općoj populaciji oko šest posto.
Sve o tome čitajte u novom Doktoru u kući, u prodaji je od četvrtka, 1. travnja
