Stres je dokazano jedan od najvećih uzročnika bolesti. Iako se sve više priča o njegovim negativnim učincima, mnogi ga i dalje ignoriraju pod izlikom 'Ma svi su pod stresom'. Možda će vas ova informacija potaknuti da napokon razmislite kako "trošite" svoje živce. Naime, novo istraživanje je povezalo visoke razine hormona stresa sa smanjenjem mozga i gubitkom memorije kod zdravih sredovječnih osoba. Ne samo to, stres je imao gori učinak na žene nego na muškarce.
Ovo novo istraživanje ističe važnu stvari. Iako stres utječe na cijelo tijelo, najveće posljedice osjeća vaš mozak. Srećom, znanstvenici su otkrili i nove metode rješavanja stresa.
Kako stres utječe na naš mozak?
Tisućama godina mozak služi ljudsku vrstu bolje nego bilo koje drugo biće. No, aspekti mozga koji su nam dobro služili prije nekoliko tisuća godina sada nas čine podložnim negativnim emocijama i mentalnom umoru, tako tvrdi dr. med. Amit Sood, profesor medicine u Klinici Mayo i osnivač Programa otpora u istoimenoj bolnici.
Iako su naši mozgovi evoluirali tijekom vremena, brzina kojom se današnji život odvija, glavni je izvor stresa, a naš um se ne može toliko brzo adaptirati, navodi dr. Sood. Zbog toga osjećamo da imamo previše obveza, a premalo vremena, što doprinosi sve manjem osjećaju kontrole nad našim životima. Pokazalo se da je osjećaj nedostatak kontrole veliki izvor stresa.
U knjizi Mindfulness Redesigned for the Twenty-First Century, dr. Sood je objasnio nekoliko zamki kojima štetimo svom mozgu:
Problemi s fokusom
Kad su veliki predatori hodali Zemljom, skeniranje, vrsta fokus prema van nam je dobro služila. Međutim, danas nam je potreban drugačiji tip fokusa, prema unutra, što našem mozgu teško pada. Zbog toga, 80% vremena, naši mozgovi lutaju, nismo dovoljno fokusirani, čak i ako nismo toga svjesni.
Istraživanja su pokazala da nas fokusiranje prema unutra čini manje sretnima, a što smo nesretniji, to više naša pažnja luta i misli se gomilaju. To je kao da imate ogroman skup otvorenih datoteka na računalu, kaže dr. Sood, samo što su one u vašem mozgu, ometaju vas i zahtijevaju pažnju. Naša ovisnost o tehnologiji, izvor stalne smetnje, doprinosi našoj nesposobnosti da se usredotočimo.
Strah
Opstali smo kao vrsta jer naš mozak (amigdala) može otkriti fizičke i emocionalne prijetnje. Trenutci ili događaji koji izazivaju strah povećavaju broj otkucaja našeg srca, što mozak pohranjuje kao informaciju koja bi nas mogla zaštititi od sličnih vrsta opasnosti u budućnosti. Zbog te pristranost negativnosti češće primjećujemo negativne vijesti nego dobre. Lako se sjećamo loših stvari koje su se dogodile jer naš mozak oslobađa hormone koji jačaju ta specifična sjećanja, a to ih dodatno ugrađuje u naše umove. Koji je rezultat toga? Više stresa.
Umor
Iako se većina naših organa, kao što su srce i bubrezi, ne umara, mozak nije jedan od njih. Nakon napornog rada, treba odmor. Što je aktivnost dosadnija ili intenzivnija, brže će se mozak umoriti, i to se može dogoditi za četiri minute ili za dva sata. Možete uočiti kad se vaš mozak umara, obično su znakovi umorne oči ili pogreške u radu, postajete neučinkoviti, gubite volju ili vam pada raspoloženje. Umor mozga dovodi do stresa, a stres dovodi do umora, i to je začarani krug.
Zašto stres više utječe na žene nego na muškarce?
Da, stres više utječe na žene. Američka psihološka udruga svake godine radi istraživanje o razini stresa, a uočili su da su žene u više navrata prijavljivale višu razinu napetosti od muškaraca. Ponekad čak i više fizičkih i emocionalnih simptoma povezanih sa stresom, uključujući glavobolju, probleme sa želucem, umor, razdražljivost i tugu.
Nadalje, otkriveno je da sredovječne žene doživljavaju više stresnih događaja od muškaraca i žena bilo koje druge dobi, otkrila je studija Instituta za starenje Sveučilišta Wisconsin-Madison. Nažalost, ovo je izuzetno opasno jer previše stresa može dovesti i do nekih kroničnih bolesti. Primjerice, traumatski događaji ili bilo koja druga vrsta dugoročnog stresa udvostručuje rizik od dijabatesa tipa 2 kod starijih žena.
Isto tako, žene su sklonije problemima mentalnog zdravlja uzrokovanim stresom, kao što su depresija i anksiozni poremećaji. Dr. Sood ističe da za to postoje tri razloga.
Prvo, ženski mozak je osjetljiviji na stres i gubitak kontrole nego muški.
Drugo, limbičko područje ženskog mozga, koje pomažu u kontroli emocija i sjećanja, vrlo je aktivno, zbog čega se lakše sjećaju bolnih uspomena.
Treće, višestruki zahtjevi roditeljstva i odgovornosti za dobrobit kućanstva znače da je fokus žena više raspršen. A nefokusirani mozak, kao što je ranije navedeno, još je jedan izvor stresa.
Nadalje, istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale mjerili su moždanu aktivnost sudionicima koji su zamišljali osobni, vrlo stresni događaj. Dijelovi muškog mozga orijentirani na akciju i planiranje bili su aktivno uključeni, dok je ženski mozak vizualizirao te kognitivno i emocionalno obrađivao iskustvo.
U drugom dijelu studije, kad su muškarci i žene osjećali anksioznost, dijelovi mozga koji su bili aktivni kod žena, nisu bili aktivni kod muškaraca. To sugerira da se žene zaokupljene procesuiranjem stresa iznova u svojim mislima, kaže dr. Rajita Sinha, direktorica Interdisciplinarnog centra za stres Yalea.
- Žene se nose tako što pričaju o anksioznosti te opisuju svoje emocije i stresore - rekla je dr. Sinha.
Čini se da muškarci nemaju pristup tom dijelu svog mozga koji kognitivno procesira i veća je vjerojatnost da će razmišljati o tome da nešto poduzmu, umjesto da verbalno izražavaju svoje nevolje.
To bi moglo objasniti zašto žene imaju tendenciju pružiti emocionalnu podršku nekome tko je pod stresom, dok muškarci mogu ponuditi savjet ili nešto opipljivo poput novca ili fizičke pomoći.
Ironično, ono što oba spola žele je emocionalna podrška kada su napeti, kaže Jennifer Priem, izvanredna profesorica komunikacija na Sveučilištu Wake Forest. Stoga muškarci i žene koji su pod stresom radije traže podršku od žena.
Kako se nositi sa stresom i smiriti mozak?
Kao i kod većine problema sa zdravljem, trebate proučiti svoj stil života. Jedite zdravo, vježbajte redovito, spavajte dovoljno, izbjegavajte pušenje. Svakako je važno naglasiti važnost sna jer on, itekako, utječe na naše raspoloženje, emocije i kognitivne sposobnosti. To su svakodnevne stvari koje možete učiniti kako biste se bolje osjećali. Međutim, dr. Sood ima i praktične savjete za smanjenje stresa. Ovo su četiri strategije koje vam mogu pomoći u samo nekoliko minuta:
Dajte svom mozgu RUM
RUM je skraćenica za rest (odmor), uplifting emotions (ohrabrujuće emocije) i motivation (motivacija). Ova tri faktora mogu dati vašem mozgu više energije i izboriti se s umorom. Prije nego što počnete rješavati neki zadatak, tri do četiri minute posvetite se RUM-u. Ovu metodu možete ponoviti kad osjetite znakove umora ili gubitka koncentracije.
Kako provesti RUM? Odmaknite se od računala ili prestanite što god radite, pogledajte fotografije svoje djece, pročitajte inspirirajuće citate, nazovite prijatelja ili mu pošaljite poruku, a možete pogledati i motivirajući video. Pronađite aktivnost koja vas usrećuje i motivira.
Prakticirajte zahvalnost
Dan započnite sa zahvalnošću. To je najjednostavniji način da kontrolirate svoj um prije nego što ga preuzmu dnevne brige.
Kako prakticirati zahvalnost? Kad se probudite, prije nego što ustanete iz kreveta, nekoliko minuta razmišljajte o ljudima koje volite i zahvalite se na njima. Možete se zahvaliti i na nekim drugim stvarima, primjerice na zdravlju, poslu ili na tome što ste se uopće probudili.
Budite u trenutku
Meditacija je odlično sredstvo za ublažavanje stresa, ali ne može svatko mirno sjediti 20-ak minuta. No, ne brinite, možete jačati svoj mozak fokusiranjem na nešto oko vas.
Kako to izvesti? Izazovite sebe da budete znatiželjni i primijetite detalje - boju očiju konobara, uzorak kravate svog šefa, koje cvijeće raste u vašem susjedstvu. Znatiželja hrani mozak, zbog čega se osjećate dobro, a time smanjujete stres. Isto tako, povećava pamćenje i učenje.
Dobrota
Čak i oni najbolji među nama znaju osuditi druge, posebice ako se razlikuju od njih. To se događa zahvaljujući amigdali, regiji u mozgu koja "drugačije" interpretira kao "opasno".
Kako biti bolji? Da biste smirili amigdalu, fokusirajte se na dvije stvari kad želite osuditi nekoga. Prvo, osvijestite da je svaka osoba posebna i da svatko ima svoje borbe. Drugo, počnite prakticirati slanje dobrih vibracija drugima ljudima koje susretne. I vi ćete osjetiti benefite. Kad oksitocin, hormon povezanosti, raste, vaš otkucaj srca se usporava i osjećate se bolje.
