Sjećate li se svojih prvih beauty tretmana; parenja lica čajem od kamilice, mazanja kose žumanjkom, trackanja na plaži maslinovim uljem i 'kvasinom'…?
Meni je svjetsko otkriće bila maska od krastavaca 'koja koži lica daje mekoću i sjaj'. Tako je to pisalo u ondašnjim popularnim ženskim časopisima. Razmišljajući danas s ovo malo pameti, ne znam kako bi se nekome s 14 mogla izgubiti vlažnost kože, ali nema veze. Bila sam si tada jako važna. :)
Krastavac potječe iz Indije, a danas se uvelike uzgaja diljem svijeta. Po prinosima među povrćem, zauzima četvrto mjesto. Postoji doslovno na stotine njegovih sorti, no laički se one svrstavaju u dvije skupine; krastavci za jelo (veći s debljom korom) i oni za kiseljenje (manji s tanjom korom). Kod nas se jedu sirovi, dok su kuhani sastojci mnogih egzotičnih jela.
Što je u njima?
Krastavci su dobar izvor fitonutrijenata; biljnih komponenata koje nas štite od različitih bolesti. Među njima su flavonoidi, lignani, triterpeni. U svježim se krastavcima među triterpenima ističu kukurbitacini antikancerogenog učinka. Također, lignani; pinorezinol i laricirezinol sprječavaju nastajanja raka. Naime, bakterije prisutne u našem probavnom sustavu prevode lignane u enterolignane koji, vezujući se na receptore estrogena, preventivno djeluju protiv raka dojke, jajnika i maternice. Osim toga, aktivne tvari ovog ploda ispoljavaju antioksidativno i protuupalno djelovanje.
Krastavac još doprinosi reguliranju koncentracije šećera u krvi. Njegov sok potiče rad gušterače i lučenje inzulina. Tu su i steroli koji pomažu sniženje kolesterola u krvi.
Jeste li znali?
Vidjela sam mnogo puta kako mnogi vade i bacaju sredinu krastavaca. 'Puna je koštica', opravdavaju se. Međutim, zanimljivo je spomenuti da su upravo koštice i kora krastavca koncentrati cijenjenih nutrijenata. U njima se svojom prisutnošću ističu vlakna, karotenoidi, te mineralne tvari kalij i magnezij koji doprinose regulaciji krvnog tlaka.
I zato, nemojmo više bacati sredinu krastavaca. Što je koštica više, to je za nas bolje. Naravno, ako ste sretnici i u prilici ste nabaviti ekološki uzgojene krastavce, jedite ih neoguljene.
Sve u svemu, od cijelih krastavaca imamo najviše koristi.
Jedete li dovoljno povrća?
Zaredalo se roštiljanje u zadnje vrijeme. Svako malo se nešto slavi. Ma roštilja se i kad' se nema pravi razlog. Koga briga?! Važno je druženje.
Razmišljamo o kombinaciji začina za marinadu, brinemo se da mesa ne pofali i da pivo na vrijeme stavimo u frižider. A povrće? Ono nam nije „ni na kraj pameti“. Ipak, povrće treba jesti 2, 3 puta svaki dan. Krastavci su idealno povrće za ljetnih vrućina.
Zašto baš oni?
- Nisu zahtjevno povrće za salatu. Jednostavno ih treba samo oprati, izrezati i eventualno malo posoliti. Ponesimo ih sa sobom na piknik ili plažu.
- Svojim neutralnim okusom idealni su sastojci svježih domaćih sokova.
- Super su za doručak. Osvježimo njima početak dana. Jedna jednostavna kombinacija je jaje ili sir, krastavac, kruh i jogurt. Mmmmm.
Tzatziki na malo drugačiji način
Tzatziki je umak; grčki osvježavajući specijalitet s krastavcima i jogurtom. Dobro se kombinira i s našim narodnim jelima. Mesom s roštilja, posebno. Tijekom pripreme se krastavci moraju dobro ocijediti kako, navodno, ne bi pustili vodu i time razrijedili umak. Međutim, s nutricionističkog stajališta, cijeđenje krastavaca nema nikakvog smisla. Uklanja se voda, a s njom i mnogi poželjni sastojci. I zato, želimo li iskoristiti sve blagodati krastavaca, pripremimo umak neposredno prije posluživanja.
Sastojci:
- 600 g grčkog jogurta
- 3 mala domaća krastavca
- 2, 3 češnja češnjaka
- 2 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
- 1 jušna žlica bijelog vinskog octa
- sol
- listovi mente
Priprema:
- Krastavce operite, po potrebi ogulite, pa izrežite na tanke ploške.
- Češnjak očistite, sitno izrežite i dodajte krastavcima.
- Pomiješajte jogurt, ulje, ocat i sol, te prelijte po krastavcima.
- Lagano izmiješajte, ukrasite listovima mente i poslužite.