Kaže se da jedna vuče drugu i zaista se čini da kad ih počnemo jesti, ne možemo više prestati, no stručnjaci upozoravaju da ne treba pretjerivati i pojesti preveliku količinu trešanja odjednom jer mogu imati laksativni učinak i izazvati probavne smetnje. Stoga je najbolje držati se preporučene dnevne doze od oko 150 g, što odgovora količini od 20-ak trešanja.
Trešnje su inače dobar izvor vitamina A, B1, B2, B3, B6, C i K te minerala kalija, kalcija, željeza, bakra, mangana, magnezija, fosfora i cinka. Uz to sadrže prehrambena vlakna, celulozu, pektin, organske kiseline (jabučnu, limunsku i vinsku) te nešto proteina i ugljikohidrata. Crvenu boju trešnje duguju antocijaninima i drugim fenolnim tvarima antioksidativnog i antiageing djelovanja.
Osim toga, antocijanini imaju analgetski i protuupalni učinak te su stoga vrlo učinkoviti kod artritisa. Antocijanini i proantocijanini iz trešanja pomažu u suzbijanju simptoma astme i alergija, potiču proizvodnju kolagena te ublažavaju upale mišića i grčeve u mišićima pa se tako sok od trešnje pokazao vrlo koristan za sportaše, kojima može ublažiti mišićnu bol nakon trčanja i drugih intenzivnih aktivnosti.
Trešnje sadrže levulozu, šećer niskog glikemijskog indeksa koji naš organizam sporo apsorbira, zbog čega je ovo voće vrlo prikladno za dijabetičare. Osim što ih možete ubacivati u usta jednu za drugom, možete ih koristiti i za pripremu sokova, sladoleda, voćnih salata i osvježavajućih kolača.
