Nakon teške i masne hrane, koja je tijekom zime dominirala našim jelovnicima, s dolaskom proljeća važno je usmjeriti se na izbor lakše probavljivih namirnica bogatih vitaminima. Naš organizam sada prirodno teži smanjenju tjelesne težine, a nastavimo li s dosadašnjim režimom prehrane, osjetit ćemo težinu, umor i pospanost. Zato birajte svježe i zeleno!
Nakon branja zelena salata brzo gubi hranjivu vrijednost. Nakon svega 12 sati izgubit će više od 50% svoje ukupne hranjivosti!
Zeleno lisnato povrće sadrži, osim brojnih vitamina, vode i minerala, i klorofil koji iz organizma uklanja različite vrste toksina i na taj način čisti jetru. Njegova prednost je u tome što se jede sirovo pa tako tijelu osiguravamo direktan unos vitamina.
1. Zelena salata
Pripada porodici glavočika, bogata je vitaminima A, C, K, mineralnim tvarima, sadrži više od 90% vode, nešto malo soli, šećera i proteina. Zbog visokog udjela vode i izostanka ugljikohidrata idealna je za provođenje detoksikacije, kao i uravnoteženje prehrane, a kao posljedica se javlja gubitak tjelesne težine. Poznajemo dvije vrste zelene salate: kristalku, čiji su listovi kovrčavi i čvršći, za razliku od puterice, čiji su listovi mekani i glatki poput putra. Poznato je da kiselost organizma uzrokuje brojne bolesti, a ukoliko se ova namirnica češće nađe na vašem meniju, ponovno uspostavljate alkalnu ravnotežu organizma, što je jako bitno za opće zdravlje. Pospješit ćete probavu i osjećat ćete se vitalnije. Dobro ju je jesti prije spavanja jer sadrži supstanciju laktium, koja je slična opijumu, ali je bezopasna, pa će djelovati umirujuće.
Prilikom kupnje birajte salatu s hruskvim listovima na kojima nema oštećenja ili znakova truljenja. Osim toga, vodite računa i o tome da listovi salate budu što tamniji jer tada imaju veću nutritivnu vrijednost. U hladnjaku je držite najviše tri dana, na tamnom mjestu u za to predviđenom pretincu. Režite ju netom prije obroka jer rezanjem gubi C vitamin.
Izvor recepta: Borislav Ostojić, Narodni zdravstveni list
Korisno!
U zelenu salatu nije preporučljivo stavljati sol jer posoljena izaziva žeđ. Dodajte maslinovo ulje, svježe začinsko bilje, jabučni ocat ili još bolje ocat zamijenite svježe iscijeđenim limunom!
2. Špinat
Omiljeno jelo Popaja, lika iz crtanog filma, kojem daje nevjerojatnu snagu sve je samo ne izmišljotina jer ova je namirnica superhrana za mišiće. Listovi biljke sadrže nitrate, soli dušičnih kiselina koje potiču stvaranje energije u stanicama. Pomoći će kod krvožilnih problema i visokog tlaka. Prisustvo luteina u špinatu smanjuje rizik od degeneracije oka i nastanka očne mrene. Bogat je vitaminom K, manganom, magnezijem i cinkom, koji sudjeluju u jačanju kostiju. Određeni pigmenti i fitonutrijenti u špinatu stvaraju zaštitni sloj na koži i tako je štite od UV zraka, a dobro ga je jesti i kod raznih problema s kožom, kao što su psorijaza, ekcemi, akne.
Najbolje od špinata dobit ćete ako ga pripremite na salatu ili ga ubacite u sokovnik s krastavcem, sokom limete, dodate par listova zelene metvice i malo vode. Ovaj će vas napitak osvježiti i podignuti vam energiju.
Prilikom kupovine birajte mladi špinat koji ima manji udio oksalne kiseline. Zato se obično namirnice koje obiluju ovom kiselinom pripremaju s mlijekom, koje sadrži kalcij. Oksalna kiselina vezuje kalcij iz mlijeka i stvara se novi spoj kalcijev oksalat, koji se potom izlučuje iz organizma. Imajte na umu da se željezo kojim špinat obiluje u svježem sirovom obliku može iskoristiti sto posto, pa se ne libite pripremiti mladi špinat na salatu, dok je u kuhanom špinatu ta količina pet puta manja.
Konzumiranje špinata ne preporučuje se bubrežnim bolesnicima zbog velike količine mokraćne kiseline (spoj koji nastaje u našem organizmu kao posljedica razgradnje purinskih baza), kao i osobama koje imaju kamence u mokraćnim putovima.
3. Potočarka
Naziva se i biljkom čistih voda jer raste na izvorima čiste vode, uz potoke, rijeke te obale jezera. Sadrži mnogo više organskih minerala od ostalog lisnatog povrća, a bogatija je i vitaminima. Potočarka je bogata i sumporom koji je važan za pospješivanje rada endokrinog sustava. Zahvaljujući visokom udjelu mangana, bakra i željeza potočarka može pomoći i kod slabokrvnosti. Ima svega 11 kalorija u 100 grama lišća pa ju u prehranu možete uvrstiti bez grižnje savjesti. Snažan je antioksidans, često se preporučuje kod visokog kolesterola i zbog svojih nutrijenata smatraju je jednom od najmoćnijih povrtnih biljaka.
Zbog visokog udjela vitamina K, preporučuje se kod osteoporoze i Alzheimerove bolesti. Potočarka jelima daje pomalo papren okus, a njezino se lišće može pripremiti na salatu, dodati u sendviče, svježe sokove, juhe.
Da biste povećali sadržaj bjelančevina u salati, pospite ju mješavinom od jednakog dijela bučinih, suncokretovih i sezamovih sjemenki. Prije toga ih sameljite. Osim toga, bjelančevine ćete povećati dodavanjem mješavine orašastog voća ili klica, kozjeg sira, kuhanog jajeta, kozica.
4. Matovilac
Želite li popraviti svoju krvnu sliku, jedite matovilac barem triput tjedno. Osim što sadrži željeza više od špinata, obiluje vitaminom C, koji je nužno potreban za apsorpciju željeza u organizmu. Ima visok udio vode, čak 92%, ali riječ je o vodi u kojoj su otopljeni minerali pa ćemo organizam nahraniti kalcijem, već spomenutim željezom, magnezijem, a za tlakaše i vrlo važnim kalijem. Zbog prisutnosti valerijanske kiseline smiruje živce. Potiče rad jetre i ostalih organa odgovornih za čišćenje organizma jer sadrži tvari koje na sebe vežu toksine i time omogućuju njihovo lakše izlučivanje iz organizma.
Najbolje ga je jesti sirovog, na salatu, no može se i termički obrađivati, dinstati na malo maslinova ulja ili skuhati u juhi. Što su njegovi listovi mlađi, to je slađi za jelo.
Lisnato povrće treba potopiti u hladnu vodu oko 30 minuta prije serviranja. Poslije pranja osušite ga papirnatim ubrusima jer voda izvlači aromu iz ploda i ubrzava propadanje. Da bi zadržala lijepu boju, u vodu možete dodati i malo alkoholnog octa ili limuna. Imajte na umu da ne postoji siguran način pranja kad su u pitanju bakterije i pesticidi. To ne znači da pod mlazom vode nećete ukloniti nečistoću, već da ne postoji način koji jamči stopostotnu sigurnost.
4 cikle
4 šake matovilca
20 dag kozjeg sira
maslinovo ulje
sol
papar
Priprema:
- Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva Celzijevih. Ciklu stavite na lim za pečenje, začinite maslinovim uljem, solju i paprom te promiješajte.
- Tostirajte u pećnici oko 50 minuta, dok ne omekša. Izvadite iz pećnice i ohladite. Potom ju ogulite i narežite.
- Operite i očistite matovilac. Prebacite ga u veću zdjelu. Potom pomiješajte sastojke za preljev. Kozji sir natrgajte na manje dijelove i popaprite. Spojite matovilac s preljevom i sirom, promiješajte.
- Servirajte s ciklom.
2 manje glavice puterice
½ šalice lagano preprženih pistacija
½ šalice milerama
2 naranče
¼ šalice sitno nasjeckanog vlasca
malo soli
malo papra
Priprema:
- Očistite i operite salatu. Narežite ju na manje komade.
- U zdjeli pomiješajte putericu, pistacije i komade naranče. Malo soka od naranče pomiješajte s mileramom, vlascem, soli i paprom. Prelijte preko salate.
- Ukrasite preostalim vlascem.
20 dag špinata
6 dag oraha
0,6 dl maslinova ulja
6 dag parmezana
1 manji češnjak
malo ricotta sira
Priprema:
- U multipratik ubacite špinat, orahe, parmezan, maslinovo ulje i češnjak.
- Skuhajte tjesteninu. Dobiveni pesto prelijte preko tjestenine. Dodajte ricottu.
šaka zelene salate
šaka potočarke
2 luka
1 naribana tikvica
2 mrkve
4 rajčice
3-4 žlice suncokretovih sjemenki
Priprema:
- Natrgajte salatu na manje komade. Nasjeckajte luk, naribajte mrkvu i tikvicu. Rajčice narežite na četvrtine.
- Prelijte dresingom po vašem izboru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....