Ako brinete o svom zdravlju, sigurno razmišljate o važnosti unosa povrća, voća i cjelovitih žitarica. Sigurno ste i sami primijetili da se bolje osjećate kad jedete više namirnica biljnog porijekla. Iako se svima dogode dani kad jedu manje povrće, nas zanima kako bi naše tijelo reagiralo kad bismo ga u potpunosti izbacili. Možda ste gledajući emisiju Život na vagi uočili da neki sudionici ne jedu povrće. Odgovore na to ima nutricionistica showa Martina Linarić, vlasnica centra za nutricionizam i holistički pristup zdravlju Nutrimarlin.
Zašto je povrće neophodno za funkcioniranje organizma?
- Već sama preporuka da bi u našoj prehrani povrće trebalo biti zastupljeno u minimalnoj količini od pet i više porcija odnosno 400 grama dnevno, znači da povrće itekako ima povoljne zdravstvene benefite za naše zdravlje. Povrće je bogato esencijalnim vitaminima i mineralima, fitokemikalijama, antioksidansima i vlaknima. Vitamini i minerali omogućuju vašem tijelu da provede važne kemijske reakcije koje su uključene u sve, od zdravlja srca, mozga, preko zdravlja kostiju, vida, zdrave kože do kontrole šećera u krvi - objašnjava Linarić.
Dodaje kako su istraživanja pokazala da osobe koje su imale unos od minimalnih 400 grama dnevno dokazano imali 20 posto manji rizik od koronarne bolesti srca i moždanog udara u usporedbi s osobama koje su konzumirale tek tri porcije dnevno, odnosno oko 250 grama.
- Vlakna koja su glavi dio povrća su neophodna za pravilno funkcioniranje kompletnog probavnog sustava odnosno organizma i preporuka na unosu je 25 grama za žene i 35 grama za muškarce. S obzirom na to mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, pa niti riba ne sadrže vlakna nužno ih je unositi putem biljaka, voća, povrća, mahunarki te cjelovitih žitarica kako bi i crijevni mikrobiom nesmetano funkcionirao. Za njega slobodno možemo reći da je drugo srce našeg organizma i zapravo vrlo malo pažnje pridajemo njegovom zdravlju - navodi nutricionistica.
Ističe kako je konzumacija hrane biljnog porijekla važna za održavanje i postizanje adekvatne tjelesne težine. Budući da biljna tvar sadrži značajnu masu u obliku vode i vlakana, povrće stvara sitost, velike je nutritivne, a male energetske vrijednosti.
- Odabirom dijeta bogatih povrćem, unosite manje kalorija u odnosu na količinu hrane koju jedete, čime održavate zdravu težinu - rekla je.
Što bi se našem tijelu dogodilo kad bismo izbacili povrće?
- Brojna istraživanja pokazala su da je povrće zbog svog nutritivnog bogatstva potrebno kako bi i naš organizam bio u balansu. Prvenstveno zbog bogatstva vitamina i minerala te njihovih antioksidativnih svojstava bez kojih je organizam podložniji obolijevanju od raznih bolesti zbog deficita od mikronutrijenata kao i prehrambenih vlakana, što znatno slabi imunološki sustav - objašnjava.
Dodaje kako bi se izbacivanjem povrća iz prehrane prvenstveno poremetio rad probavnog sustava, bili bi podložniji virusnim i bakterijskim oboljenjima. Nakon dužeg perioda bismo bili podložniji i kroničnim bolestima, poput dijabetesa, raka, bolesti srca, osteoporoze, Alzheimerove bolesti, kronične plućne bolesti.
- U prilog ovome ide istraživanje koje je rađeno kako bi se ispitao učinak prehrane koja je bila bogata voćem, povrćem i mliječnim proizvodima s niskim udjelom masnoće na krvni tlak. Rezultati su potvrdili da osobe s visokim krvnim tlakom koji su slijedili ovakvu prehranu su smanjili svoj sistolički krvni tlak za oko 11 mm Hg i svoj dijastolički krvni tlak za gotovo 6 mm Hg, kao što mogu postići lijekovi – ističe.
Nutricionistica navodi i istraživanje s 469.551 ljudi koje je pokazalo da je veći unos voća i povrća povezan sa smanjenim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti, što je već veliki dokaz da je povrće neophodno u našoj prehrani. Što je veći prosječni dnevni unos voća i povrća, to su manje šanse za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Isto tako, konzumacijom dodatne 1,5 porcije ovog povrća dnevno, možete smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 za 14 posto, prema studiji iz 2010. objavljenoj u “British Medical Journalu”.
Koji bi organi patili izbacivanjem povrća?
- Svakako probavni sustav odmah, crijevni mikrobiom bi bio u disbalansu, a ako je poremećena ravnoteža crijevnih bakterija tada postoji opasnost da ostali organi u našem organizmu ne dobivaju adekvatne količine nutrijenata neophodne za pravilno funkcioniranje. Posljedično tome u skladu s vremenskim odmacima cjelokupan organizam doveo bi se u disbalans, povećala bi se mogućnost razvoja upala kao i razvoj ostalih oboljenja - navodi.
Dodaje ako je osoba još k tome sklona konzumaciji cigareta i ima nezdravu tjelesnu težinu, tada prehrana siromašna povrćem i voćem može imati štetne učinke na rad srca i mozga. Suprotno tome, ljudi koji jedu vrlo malo biljnih proizvoda imaju najveću učestalost začepljenja krvnih žila, što rezultira srčanim i moždanim udarom.
Naravno, Martina navodi da postoje određene zdravstvene poteškoće koje zahtijevaju smanjenje unosa nekog povrća, ili smanjenje unosa prehrambenih vlakana, ali ne i izbacivanje povrća iz prehrane.
- Tada se posebno mora paziti na količinu unesenih nutrijenata kako isti ne bi izazvali eventualne poteškoće po zdravlje, odnosno u fazi oporavka od bolesti ili razvijenih upala u organizmu - zaključila je.
