Poznato je da boravak u šumi potiče dobro zdravlje. Šumski zrak je koristan jer sadrži velike količine negativnih iona kisika, koji pomažu stimulirati i uskladiti vitalne procese, psihičku i emocionalnu sferu u nama. Molekule kisika s viškom negativnih naboja nazivaju se i vitaminima zraka i u prisutnosti tih iona jača imunosni sustav, aktivira se cirkulacija i potiču procesi oporavka.
Zašto treba zagrliti drvo
- Zagrlite drvo kako biste se osjećali bolje. Smanjuje bol, krvni tlak, tjelesnu temperaturu, pomaže u zacjeljivanju prijeloma... Svako drvo vam pomaže na neki način - piše Alberto Barbieri na lavanguardia.com objašnjavajući kako djeluje arboterapija. Ne primjenjuje se samo grljenje drveća, već i česti boravak u šumi kao učinkovita terapija za one koji pate od astme, bronhitisa, visokog krvnog tlaka i nesanice. Prema nekoliko studija, i djeca pokazuju "poboljšanja u zdravlju i dobrobiti" u interakciji s drvećem, "postižući bolju kognitivnu i emocionalnu funkciju u zelenim okruženjima". Drveće ima moć poboljšati koncentraciju, ublažiti tjeskobu i pomoći smanjiti negativne misli. Šuma ima blagotvorne učinke na mentalne bolesti, poremećaje hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD), vrijeme reakcije, depresiju ili glavobolje. Tako je arboterapija korisna za poboljšanje ne samo fizičkog, već i psihičkog zdravlja.
- Arboterapija je prije svega životna filozofija koja zagovara ponovni susret s prirodom kroz suživot s drvećem u potrazi za mirom i skladom šuma, što rezultira smanjenjem stresa. Služi kao terapija slično kao i drugi komplementarni tretmani poput glazbene terapije, kromoterapije ili aromaterapije - smatra jedan od najpoznatijih svjetskih promotora arboterapije, španjolski pisac, predavač i prirodoslovac Miguel Herrero Uceda.
Dio priznate balneoterapije
Arboterapija se stoljećima koristi kao dio balneoterapije, skupa terapija za liječenje bolesti prirodnim elementima, poput vode i blata, koja je službeno priznata 1927. godine. Podrijetlo ove terapije povezano je s drevnim praksama i vjerovanjima, prisutnim još u keltskom svijetu, koji je pripisivao čarobne i vjerske funkcije drveću i šumama, s kojima su stupili u dubok duhovni odnos.
Priroda, a posebno drveće, isprepliću se s ljudskim bićima vrlo bliskim i drevnim vezama.
- Stabla su jedina živa bića koja su svjedočila različitim geološkim razdobljima i svim našim transformacijama. Kako Indijanci prenose: "Stabla su stupovi svijeta, kada će posljednja stabla biti posječena, nebo će pasti na nas" – piše prirodoslovac Herrero Uceda u svojoj knjizi "Duša drveća".
Je li svako drvo isto
Poznati grčki liječnik Galen savjetovao je svojim pacijentima da provode više vremena u lovorovim šumama. Njegov kolega Paulino preporučio je oboljelima od epilepsije da spavaju u sjeni lipa u cvatu. A Plinije Stariji zabranio je ležanje ispod oraha, jer bi njegov jak miris mogao uzrokovati glavobolje. Suvremeni zagovaratelji arboterapije kažu pak da grljenje stabla vrbe jača mokraćni sustav, brijest okrepljuje želudac, glog pomaže probavi, a cedar i čempres smanjuju osjećaj topline.
Koale su oduvijek bile svjesne toga, grleći svoj voljeni eukaliptus ili bagrem kako bi se ohladile tijekom vrućih ljeta u Australiji. Ove se životinje bore protiv topline stavljajući što je moguće više površine tijela u kontakt s deblom, tako da se hlade bez potrebe da se znoje poput ljudi, gube tekućinu i moraju tražiti vodu.
Odaberite svoje stablo
Za provođenje terapije svatko može odabrati stablo koje mu se svidi, a prema prednostima koje mu se pripisuju:
* javor – ublažava bol
* vrba – uklanja višak vode iz tijela, smanjuje krvni tlak i jača mokraćni sustav
* brijest – obnavlja sluznicu u želucu
* smreka – potiče oporavak od prijeloma i smanjuje otekline
* glog – pomaže probavi
* bagrem – snižava tjelesnu temperaturu
* cedar – smanjuje osjećaj topline
* smokva – pročišćava srce i tijelo
* bor – ima veliku ljekovitu sposobnost, kineska medicina ga smatra besmrtnim stablom.