Na natječaj Grada Zagreba raspisan prije deset dana za zbrinjavanje biootpada vrijedan 36 milijuna kuna stigla je žalba od zagrebačke tvrtke Commercium Bona koja bi potencijalno mogla otegnuti cijeli postupak. Iz tvrtke Commercium Bona, koja se inače bavi internetskom trgovinom, smatraju da je natječaj diskriminatoran i da se pogoduje velikim igračima koji su poslove s otpadom dosad obavljali. Inače, natječaj se prema planu trebao zatvoriti idući tjedan nakon zaprimanja svih ponuda.
Je li žalba zagrebačke tvrtke osnovana ili ne u idućih mjesec dana mora odlučiti Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), a kako će se to produljenje odraziti na osjetljivu situaciju s biootpadom u Zagrebu, koji posljednjih mjeseci odvozi gradska Čistoća, odnosno Zrinjevac, koji za to nema potrebne kapacitete - na to pitanje odgovor nema ni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
- Ne znam kako će završiti natječaj, ali to definitivno usporava proces. Mi trenutno nemamo angažirana privatna poduzeća, ali na neki način izdržavamo. Ako vidimo da će se situacija zakomplicirati tražit ćemo druga rješenja. Možda i natječaj u smanjenom obimu za privremeno preuzimanje. No za sada sve uspijevamo riješiti s kapacitetima koje imamo - rekao je Tomašević u utorak.
No, iz tvrtke Commercium Bona, vlasnika Nikole Rucića, usprkos odugovlačenju postupka nabave, smatraju da je to njihovo pravo i da je njihova žalba osnovana. Točnije, tvrde da je dokumentacija o nabavi diskriminatorna i da se pogoduje velikim tvrtkama koje su na tim natječajima dosad prolazile.
- Neke odredbe dokumentacije o nabavi su diskriminatorne. Recimo, pogoduje se isključivo tvrtkama koje imaju skladišta za preuzimanje otpada na području grada Zagreba. Također, u dokumentaciji nisu jasno i precizno navedeni uvjeti koje mjesto preuzimanja mora zadovoljavati, da li mora imati dozvolu za gospodarenje otpadom, ako mora, za koje količine i koje postupke – odgovorio nam je direktor i vlasnik Rucić.
Rucić je pritom iznenađen interesom medija za njegovu žalbu navodeći da je riječ o uobičajenom postupku žalbe i da se ne bi trebalo skretati pozornost javnosti s važnih pitanja, u ovom slučaju, kaže, “pogodovanju određenim tvrtkama koje u Zagrebu imaju povlašteni status”. Nije htio otkrivati na koje točno tvrtke misli.
- Trebamo se fokusirati na konstantno pogodovanje tvrtkama u gradu Zagrebu. U dokumentaciji o nabavi traže se uvjeti sposobnosti koje samo te tvrtke, s područja grada Zagreba, mogu ispuniti. Bez razloga se u prvi plan stavlja jedan obični i uobičajeni postupak žalbe u postupku javne nabave umjesto veliko pitanje povlaštenog statusa samo određenih tvrtki na području grada Zagreba – odgovorio je.
Kako se može vidjeti iz javno dostupnih poslovnih podataka, tvrtka Commercium Bona bavi se trgovinom putem interneta. Nikada nije surađivala s Gradom Zagrebom, a dosad se nije bavila ni zbrinjavanjem otpada te ne posjeduje potrebne dozvole za taj biznis. Na natječaj se, prema riječima vlasnika Rucića, nisu prijavili, ali prijavit će se ako DKOM uvaži njihovu žalbu i to uz pomoć stranog partnera koji, kako kaže, “ima ozbiljne namjere uključiti se u tržište gospodarenja biorazgradivom otpadom u Hrvatskoj”. Lani je Commercium Bona ostvarila 2,1 milijuna kuna prihoda, a prodaju među ostalim, kako se može vidjeti na Njuškalu, uljne kompresore i miješalice za beton.
Kako je Jutarnji već pisao, uskoro bi se mogao pojaviti ozbiljan problem s odvozom biootpada. Riječ je o tome da je zbrinjavanje biootpada, dok se natječaj ne okonča i izabere privatna tvrtka, palo na gradsku Čistoću, odnosno Zrinjevac, koji se time bavi posljednjih nekoliko mjeseci iako za to nemaju odgovarajuću infrastrukturu ni kapacitete, o čemu je Jutarnji list već pisao. U Zagrebu se, prema podacima Čistoće, prikupi oko 26.000 tona biootpada godišnje, što je u prosjeku oko 2000 tona mjesečno, a to su i maksimalni kapaciteti Zrinjevca kojem, doznajemo, potencijalno prijeti popunjavanje. A taj je teret biootpada, podsjetimo, pao na Zrinjevac nakon što se prošlogodišnji natječaj vrijedan 73 milijuna kuna, za odvoz 45.000 tona biootpada u dvije godine, iznenađujuće izjalovio. Na natječaj se javilo ukupno devet tvrtki u tri zajednice ponuditelja, uključujući grupaciju BIOEN u vlasništvu Rusa Olega Maksimova i Artema Kazina, tvrtku Biootpad d.o.o. u vlasništvu Domagoja Sedlića te tvrtka CE-ZA-R poduzetnika Petra Pripuza. Posao su prvo dobili Rusi, čija je ponuda bila najjeftinija, a potom im je Državni inspektorat izrekao zabranu zbrinjavanja otpada jer nisu imali potrebne dozvole.
Posao je zatim pao na Pripuzovu tvrtku, koja se iz sporazuma iznenađujuće povukla u svibnju ove godine, a kao razlog istupanja naveli su popunjavanje svojih kapaciteta. Zasad je samo Pripuz Jutarnjem listu potvrdio da će se javiti na novi natječaj za biootpad.