Točno stotinu pitanja uputili smo iz redakcije Jutarnjeg Lista u razdoblju od 31 dana, od 12. rujna do 11. listopada i na njih dosad još uvijek nismo dobili niti jedan odgovor. Naime, u trenutku kad je najavljen pa i pokrenut novi sustav prikupljanja i odvoza otpada što je izazvalo čitav niz problema i nedoumica Čistoću smo tražili da nam objasni niz odluka i promjena koje uvodi. Od prenatrpanih kontejnera po brojnim zagrebačkim naseljima, do vrlo konkretnih problema koje je novi model izazvao. Na tih stotinu pitanja - povezanih sa situacijom koja je bila u središtu zanimanja zagrebačke javnosti početkom jeseni, a koja je užarila portale, potakla rasprave u komentarima, promijenila svakodnevicu građana - dobili smo dakle točno nula odgovora.
- Sad stiglo da imaš... - slučajni je odgovor koji je stigao s mail adrese Zagrebačkog holdinga na naš upit 11. listopada samo minutu nakon što smo ga poslali. Očigledno nije bio namijenjen nama, nego je greškom stigao prilikom prosljeđivanja poruka između djelatnika službe za informiranje gradskih tvrtki. I to je manje više to, što se komunikacije tiče.
Pitanja smo poslali u ukupno desetak službenih upita. U prvom, upućenom na e-mail Čistoći sredinom rujna, zamolili smo ih da nam objasne zašto su kontejneri plastike i papira pretrpani na Srednjacima, Knežiji i Vrbiku, nakon što su nam čitatelji poslali njihove fotografije. Odgovor nismo dobili. Uslijedilo je tada tjedan dana u kojima nismo poslali upit Čistoći, a kako se intenziviralo pitanje novog modela gospodarenja otpada, naši upiti postali su češći.
Odgovor nismo dobili ni na upit o podzemnim spremnicima poslan 19. rujna. Pitali smo kad će biti postavljeni, gdje, zatražili smo i komentar na postupak javne nabave na koji se prijavila samo jedna tvrtka, kao i za dokumentaciju natječaja novih vozila Čistoće u kojoj se navodi da će zelenu boju zamijeniti narančasta. Upit za spremnicima smo ponovili nakon devet dana, no s dodatnim pitanjima. Zanimalo nas je kad će građani dobiti čipirane kartice koje će koristiti za njihovo otvaranje te kako će se, usred najava kažnjavanja onih koje se ne drže novih pravila, kontrolirati da je zaista građanin bacio ispravnu vreću u ispravnu rupu. Istog dana poslali smo i pitanje o odlaganju psećeg izmeta i hoće li doći do poboljšavanja te infrastrukture (povećanja broja kanti).
Kontaktirali smo Čistoću i kad su se pojavile "ZgVrećice" na crnom tržištu. Poslali su nam odgovor, gotovo automatsku poruku koja je završila na adresi svakog medija, no tri pitanja su ostala neodgovorena. Zato smo poslali novi upit s još tri nova pitanja zbog informacija koje smo u međuvremenu saznali. Ovaj put nisu se ni potrudili poslati automatski odgovor.
Prvog ponedjeljka listopada su novinari Jutarnjeg lista poslali dva najopsežnija upita koja su zajedno imala 59 pitanja. U jednom nas je zanimalo gdje završava zagrebački otpad i koje ga tvrtke zbrinjavaju, dok smo u drugom tražili objašnjenje oko ispravnog načina razvrstavanja raznih materijala. Ni na jedan od ta dva upita nismo dobili odgovore. Za, takozvani, put otpada kontaktirali smo i glasnogovornicu Čistoće, no ona na naše pozive nije odgovarala, kao ni na poruke. Zato smo nazvali i glasnogovornicu Zagrebačkog holdinga.
- Odgovor će biti spreman do kraja tjedna - komentirala je Danijela Tomičić, no nismo ga dobili ni do kraja mjeseca,
Ipak, Čistoća nam je pomogla na drugi način, to jest djelatnici na njihovom info telefonu na koji nam se javio nakon dvadesetak neuspješnih poziva i strpljivo nam dao odgovore na 28 pitanja o razvrstavanju.
Ignorirana su naša pitanja o problematici neodvoženja otpada s čime se gradska tvrtka mučila početkom novog modela, no tekstovi koje smo objavljivali su se pratili. Nedugo nakon objave javili bi nam se građani koji su nam problematiku i dojavili te nam sugerirali kako su kontejneri ispod njihova prozora ispražnjeni.
Prema izvješću Povjerenika za informiranje u Zagrebačkom holdingu, tijelu kojem se novinari često javljaju nakon neodgovorenih upita, na njihovu adresu stiglo je 2021. godine 103 zahtjeva za pristup informacijama. Na obradi ih je završilo 97, a u zakonskom roku od 15 dana obrađeno ih je 88. Broj zaprimljenih zahtjeva prošle godine je skoro trostruko veći od onog iz 2020. kad su ih zaprimili 36. Obratili smo se Povjereniku kako bi saznali koliko je zahtjeva na njegovu adresu pristiglo ove godine, no do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.